Usred šireg bliskoistočnog rata, Irak se više ne uspijeva održati na ranjivoj sredini između dugogodišnjeg američkog partnera i iranskog saveznika.
Irački premijer Mohamed Šija al-Sudani nedavno je bivšim postrojbama Hašd al-Šabi – danas formalno dijelu državnih snaga – dao „pravo na odgovor i obranu”. Time je vlada prvi put javno otvorila vrata mogućim protuudarima na američke ciljeve nakon serije udara za koje se u Bagdadu drži da dolaze iz Washingtona.
Što je izazvalo eskalaciju?
• Od 28. veljače proiranske frakcije više su puta raketirale američko veleposlanstvo u Bagdadu te baze u Kurdistanu.
• Sjedinjene Države uzvratile su preciznim udarima na položaje Hašda u Al-Anbaru, ravnici Ninive, Kirkuku i Džurf al-Saharu.
• Samo ovaj tjedan poginulo je najmanje 22 pripadnika Hašd al-Šabija – 15 u zapadnoj Habaniji i sedam u napadu na vojnu kliniku.
Iračko ministarstvo vanjskih poslova istodobno je na konzultacije pozvalo američkog otpravnika poslova zbog „neopravdanih napada”, ali i iranskog veleposlanika nakon što su iranske rakete ubile šestero vojnika kurdskih snaga.
Tanak konac ravnoteže
Analitičari upozoravaju da Bagdad pleše po sve užem užetu.
„Vlada ne može ući u sukob sa Sjedinjenim Državama, ali ne može ni spriječiti skupine ‘otpora’ koje podupire Iran da izvode napade u zemlji i izvan nje”, kaže istraživač Tamer Badavi.
Njegov kolega Hajder al-Šakeri ocjenjuje da je ravnoteža „svakim danom sve krhkija” i da američki udari sada „zahvaćaju cijeli irački teritorij”.
Washington, prema promatračima, gađa zapovjedna središta i logistiku kako bi „obezglavio i fragmentirao mreže”. No Šakeri upozorava da bez šire političke strategije takvi udari mogu proizvesti tek „fragmentaciju i kaos”.
Što slijedi?
Među šezdesetak frakcija unutar Hašd al-Šabija nekoliko najradikalnijih – uključujući Brigade Hezbolaha – već je zaprijetilo nastavkom napada ako američke postrojbe ne napuste Irak. Iako tehnički slabije, te skupine i dalje raspolažu bespilotnim letjelicama i raketama dovoljnim za nanošenje štete.
Badavi zaključuje da iračka vlada „trenutačno nema alate” da ih razoruža, a pritom izbjegne scenarij nalik građanskom ratu. Dokle god se rat na širem Bliskom istoku produbljuje, Bagdad ostaje uhvaćen između dvije vatre – i sve je manje prostora za manevar.