Cijena zlata sredinom listopada dosegla je povijesnih 4 380 američkih dolara po unci, čime je premašila dosadašnje rekorde i u godinu dana nominalno porasla više od 55 %.
Glavni razlozi za uspon • geopolitičke napetosti i strah od eskalacije sukoba; • visoka inflacija i bojazan ulagača da će potrajati; • očekivani pad kamatnih stopa i slabljenje dolara, što plemeniti metal čini privlačnijom zaštitom imovine; • pojačane kupnje središnjih banaka koje traže sigurnu alternativu za devizne rezerve.
Prema istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, 95 % centralnih bankara ove godine predviđa rast globalnih zlatnih rezervi, a rekordnih 43 % najavljuje da će i njihove vlastite rezerve porasti. Gotovo tri četvrtine ispitanika očekuje i smanjenje udjela američkog dolara u svjetskim deviznim pričuvama.
Najveće službene zlatne zalihe trenutno drže Sjedinjene Države (8 133 tone), slijede Njemačka (3 350 t), Italija (2 451 t) i Francuska (2 437 t). Među vodećih deset nalaze se još Rusija, Kina, Švicarska, Japan, Indija i Nizozemska, dok Međunarodni monetarni fond raspolaže s dodatnih 2 814 tona, prikupljenih uglavnom prilikom svog osnivanja.
Prognoze do 2026. Investicijska kuća Goldman Sachs početkom listopada podigla je ciljanu cijenu zlata na 4 900 dolara po unci do kraja 2026. godine. Ključni pokretači, kako navode analitičari, bit će prosječna kupnja oko 80 tona zlata godišnje od središnjih banaka 2025. i 70 tona 2026., uz nastavak slabijeg dolara, trgovinskih tenzija i interesa maloprodajnih ulagača.
Iako dio stručnjaka podsjeća da su se raniji ciklusi rasta nakon određenog vremena lomili zbog zasićenja tržišta, većina smatra da bi zbog aktualnih rizika pad cijene u dogledno vrijeme bio malo vjerojatan. Ako se inflacija i geopolitičke nestabilnosti prodube, zlato bi, procjenjuju, moglo nastaviti rušiti vlastite rekorde.