Mladi kupci prvih nekretnina mogli bi ostati bez najavljenog povrata poreza, ključne mjere iz Nacionalnog plana stambene politike. Prema pravilima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, povrat se odobrava samo za stanove čija je kupoprodajna cijena po četvornom metru niža od tržišnog prosjeka uvećanog za 50 %.
• Zadar: prosjek Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) iznosi 2 353,40 eura, pa je gornja granica 3 530,10 eura. • Šibenik: 1 866,80 eura (limit 2 800,20 eura). • Split: 3 462,10 eura (limit 5 193,15 eura). • Dubrovnik: 3 627,70 eura (limit 5 441,55 eura).
U praksi su tražene cijene često znatno više. Čitateljica iz Zadra tvrdi da je za 44,84 m² u blizini City Gallerije platila 4 200 eura po kvadratu – ukupno 200 000 eura, uključujući parkirno mjesto i namještaj. Uz kredit na 30 godina računala je na povrat oko 6 000 eura poreza, no zbog prekoračenja propisanog cjenovnog praga to pravo gubi.
U otvorenom pismu ministru Branku Bačiću pita gdje se u Zadru može naći stan za 2 353,40 eura po kvadratu i proziva državnu statistiku: „Mjera je, kažete, namijenjena onima kojima je potpora doista potrebna, a ne kupcima skupih nekretnina. Hoćete reći da procjenitelji krivo procjenjuju vrijednost stana?”
Autorica pisma navodi da je godinama plaćala 700 eura podstanarstva, a sada otplaćuje istu mjesečnu ratu kredita te zaključuje kako se osjećala „naivno” vjerujući u najave olakšica.
Problem pogađa i druge gradove u kojima su službeni prosjeci ispod stvarnih cijena, pa bi dio mladih kupaca mogao ostati bez poticaja koji je Vlada predstavila kao pomoć pri rješavanju stambenog pitanja.
