Na Svjetski dan štednje Hrvatska gospodarska komora objavila je analizu koja otkriva pomake u strukturi financijske imovine kućanstava. Gotovina i depoziti gube udio, dok ulaganja u dužničke vrijednosne papire jačaju, potaknuta razvojem domaćeg tržišta kapitala.
• Zagreb i obala drže 70 % štednje
Grad Zagreb i dalje je neprikosnoveni rekorder s 28 % ukupnih depozita, a sedam jadranskih županija zajedno akumulira 42 %. Preostalih 13 županija dijeli tek 30 %.
• Najveći i najmanji depoziti po glavi stanovnika
Istarska županija prednjači s prosjekom od 15 120 eura, dok Vukovarsko-srijemska zaostaje sa svega 5 014 eura. Nacionalni prosjek iznosi 10 679 eura.
• Oročena štednja pada u cijeloj zemlji
Do kraja lipnja oročeni depoziti pali su ili stagnirali u svim županijama; tek je Međimurska bilježila rast od 6,8 %.
Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić podsjetila je da je „Svjetski dan štednje prilika da se prisjetimo važnosti odgovornog upravljanja vlastitim financijama”. Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek naglasila je da „nekretnine i dalje ostaju važan oblik štednje u Hrvatskoj”.
Na panelu o štednji i financijskoj pismenosti raspravljalo se o utjecaju novih tehnologija na navike mladih ulagača. Sudjelovali su Tadija Vrdoljak (Hrvatska poštanska banka), Marin Hrešić (Eurizon Asset Management Croatia), Eva Horvat (Raiffeisen mirovinski fondovi) i Božo Šaravanja (Wiener osiguranje).