Zvuči poput opskurnog detalja iz udžbenika kemije, ali ytrij je trenutačno najslabija karika u globalnom tehnološkom lancu. Element bez kojeg ne rade mlazni motori, visokoučinkovite turbine ni napredni čipovi postao je središte geopolitičkog nadmudrivanja u kojemu Kina drži gotovo sve adute.
Cijena koja ledi krv u žilama
• U Europi je cijena oksida ytrija od početka godine skočila za nevjerojatnih 4 400 %. • Kineski izvoz rijetkih zemnih elemenata smanjen je za oko 30 %. • Procjene govore da skladišta izvan Kine sadrže zalihe od tek jednog do dvanaest mjeseci.
Industrija koja živi od isporuka "na vrijeme" sada strepi i pred kašnjenjem od nekoliko tjedana. Zrakoplovne kompanije otvoreno traže hitne mjere, dok poluvodički divovi upozoravaju na "ozbiljnu" prijetnju rastu troškova i poremećajima rokova isporuke.
Kako je došlo do zastoja
Peking je u travnju uveo stroga izvozna ograničenja na rijetke zemlje kao odgovor na američke carine. Iako je na sastanku u Južnoj Koreji krajem listopada dogovoren jednogodišnji moratorij na najstroži licencni sustav – uz recipročno američko popuštanje u tehnološkim ograničenjima – većina ranije donesenih mjera ostala je netaknuta. Rezultat je usko grlo koje usporava proizvodnju i podiže cijene od Europe do Sjeverne Amerike.
Ovisnost koja peče
Sjedinjene Države sav ytrij uvoze izvana, pri čemu 93 % dolazi upravo iz Kine. Peking uz fizičku kontrolu rude čvrsto čuva i tehnološko znanje: izvoz naprednih metoda prerade zabranjen je, a stručnjacima za rijetke zemlje ograničena su putovanja u inozemstvo.
Kineski plan za novi licencni režim ide korak dalje – povlašten izvoz dobivali bi samo kupci bez ikakvih veza s američkom vojnom industrijom. Za mnoge zapadne tvrtke koje posluju na tankoj granici civilne i obrambene proizvodnje to bi značilo dodatne prepreke.
Američki i japanski protuudar
Washington se pokušava odlijepiti od kineskog monopola. U saveznoj državi Indiana tvrtka ReElement Technologies pokreće pogon koji bi već u prosincu trebao isporučivati 200 tona oksida ytrija godišnje, s planom udvostručenja kapaciteta. Ipak, ta količina daleko je od američkih potreba.
Paralelno su SAD i Japan potpisali sporazum o zajedničkom istraživanju golemog podmorskog ležišta kod otoka Minamitori. Vađenje iz velikih dubina zahtijevat će goleme investicije i posve nove tehnologije, no dvije zemlje računaju da je svaki kilogram izvađen iz Pacifika korak prema oslobađanju od kineskog stiska.
Rok istječe, pregovori stoje
Washington i Peking pregovaračima su dali rok do kraja studenoga da dogovore jasnija pravila igre. Razlike su još velike, a Kina fleksibilnim kvotama može svaki čas pojačati ili oslabiti pritisak na tržište.
U međuvremenu ytrij ostaje sićušni, ali ključni ventil moderne ekonomije – i podsjetnik koliko je krhka mreža na kojoj počiva današnja tehnologija.