Rekordni uspon američkih burzovnih indeksa sve više podsjeća na uvertiru u prijašnje krize, upozoravaju ekonomisti.
Burze u New Yorku gotovo svakodnevno postavljaju nove povijesne maksimume iako gospodarstvo pokazuje znakove usporavanja: zapošljavanje je posustalo, inflacija i dalje nadmašuje ciljnu razinu, a carine podižu troškove uvoza. Unatoč tomu ulagači djeluju samouvjereno, a predsjednik SAD-a istodobno vodi otvoreni sukob s guvernerom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom, kojeg želi smijeniti.
Powell je nedavno priznao da su dionice „prilično visoko vrednovane”, no povijesni pokazatelji sugeriraju da su precijenjene daleko više od toga. Što je razdoblje bez većeg potresa dulje – od zadnjeg značajnijeg pada prošlo je 17 godina – to je samozadovoljstvo veće, podsjećaju analitičari.
Vjera u vječni rast
Velik dio euforije temelji se na uvjerenju da će umjetna inteligencija u budućnosti snažno podići produktivnost. Iste mantre slušale su se uoči pucanja IT balona krajem devedesetih, podsjećaju skeptici. U međuvremenu se gospodarstvo suočava s realnim problemima: britanski BDP gotovo stagnira, američka nezaposlenost raste, a inflacija se u obje zemlje zadržava znatno iznad 2 %.
Raslojavanje rizika
Najbogatijih 10 % Amerikanaca danas čini gotovo polovicu osobne potrošnje. Upravo zbog ogromne izloženosti te skupine burzi – čak 30 % njihova bogatstva vezano je uz dionice – daljnji rast ovisi o trajnosti tržišne euforije. Ako se cijene sruše, njihova potrošnja brzo bi stala i pogurala gospodarstvo u recesiju. „Sve dok bogatiji troše, recesija se može izbjeći, ali ako postanu oprezniji, ekonomija ima velik problem”, upozorava analitičar Mark Zandi.
Dilema Federalnih rezervi
U takvom okruženju pritisak Bijele kuće na Fed da snizi kamate postaje presudan. Središnja banka ima dvostruki mandat: inflaciju zadržati oko 2 % i podupirati zapošljavanje. Aktualna stopa inflacije kreće se ispod 3 %, pa Fed mora odlučiti hoće li:
• zadržati više kamate i riskirati recesiju, ili • popustiti pritisku, poduprijeti burzu i potencijalno potaknuti novu rundu poskupljenja.
Obje opcije nose opasnosti. Ako Fed zauzda rast cijena dionica povećanjem kamata, usporavanje bi se moglo preliti na globalno gospodarstvo. Ako popusti, postoji rizik od pobune tržišta obveznica koje određuju cijenu državnog zaduživanja – već dosegnulog 124 % BDP-a.
Izvršni direktor istraživačke kuće TS Lombard Dario Perkins podsjeća da su središnje banke desetljećima „stavljale kapital ispred rada”, agresivno intervenirajući u krizi 2008. i tijekom pandemije kako bi spasili burze. Hoće li Powell učiniti isto i ovaj put, ostaje otvoreno pitanje.
„Bik” pod političkom paljbom
Svi se slažu da predsjednikovo nastojanje da iz Ovalnog ureda kroji monetarnu politiku nije viđeno desetljećima. Hoće li se tržišni „bik” uspjeti održati pod tom paljbom, vidjet će se već idućih mjeseci. Za sada, Wall Street slavi – ali upozorenje je jasno: kad otimanje za kamate kulminira, pad bi mogao biti nagao i bolan.
