Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu od 16. ožujka upućenom šefovima država i vlada pred nadolazeći sastanak Europskog vijeća iznijela je plan za ublažavanje pritiska sustava trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) na europsku industriju.
Prema njenom prijedlogu, ETS bi se prilagodio na tri ključna načina:
- Pojačavanje rezerve za stabilnost tržišta – mehanizam koji povlači ili oslobađa emisijske jedinice trebao bi se proširiti kako bi se „kratkoročno obuzdale cijene”.
- Realističnija dekarbonizacijska putanja nakon 2030. – von der Leyen traži da se ciljevi emisijskog smanjenja podešavaju tako da ostanu ambiciozni, ali ostvarivi za industriju koja se natječe sa suparnicima u SAD-u i Kini gdje se za emisije često ne plaća ništa.
- Novi fond s naglaskom na slabije razvijene članice – prihod od prodaje dozvola usmjerio bi se u subvencije i potporu zemljama s manjim fiskalnim kapacitetom kako bi se izbjeglo produbljivanje gospodarskih razlika unutar EU-a.
Komisija namjerava do srpnja predstaviti opsežnu reviziju ETS-a. Von der Leyen je pritom najavila da će „uskoro biti usvojeni ETS referentni pokazatelji, uzimajući u obzir zabrinutosti industrije”, čime izlazi ususret zahtjevima Berlina za zaštitom kemijskog sektora.
Talijanski je Rim ranije otišao najdalje, zatraživši čak i suspenziju ETS-a, no predsjednica Komisije nije spremna posegnuti za takvom mjerom. Umjesto toga, pokušava spojiti klimatske ambicije s gospodarstvom koje trpi zbog visokih troškova energije i konkurencije izvan EU-a.
U istom pismu upozorava da je „najhitnije pitanje, i za konkurentnost i za stratešku neovisnost, energija – posebno nafta i plin”. Državne čelnike poziva da se usmjere na „strukturne pokretače visokih cijena električne energije” te ubrzaju uključivanje domaćih, niskougljičnih izvora u energetski miks Unije.
Europski čelnici o tim će prijedlozima raspravljati ovog četvrtka u Bruxellesu.
