Europski ministri vanjskih poslova sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi procijenili treba li pojačati pomorsku operaciju Aspides, koja trenutačno štiti trgovačke brodove u Crvenom moru od napada jemenskih Huta. No, zajednički zaključak bio je jasan – proširenje mandata na Hormuški tjesnac i mogućnost otvaranja vatre protiv iranskih ciljeva ne dolazi u obzir.
„Nitko se ne želi aktivno uključiti u ovaj rat. To nije europski rat”, izjavila je šefica europske diplomacije Kaja Kallas nakon trosatne rasprave. Dodala je kako postoji „jasna želja” da se operacija tehnički i logistički ojača, ali „nikakva volja” da joj se dodijeli ofenzivna ovlast u jednom od najosjetljivijih plovnih puteva na svijetu.
Njemačka i Italija posebno su se usprotivile ideji da se europskim ratnim brodovima dopusti preventivno djelovanje u tjesnacu kojim prolazi petina svjetske nafte. Za razliku od Crvenog mora, gdje Aspides već ima izvršnu ovlast braniti tankere, u Hormuzu bi brodovi ostali ograničeni na praćenje i odvraćanje.
Nevoljkost Europe razljutila je Washington. Bivši američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će „budućnost NATO-a biti vrlo loša” ako Njemačka, Francuska i ostali saveznici ne pošalju dodatne snage za zaštitu plovidbe. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot u Bruxellesu je izbjegao komentirati Trumpove prijetnje.
Kallas je pak ocijenila da su ciljevi koje SAD postavlja „nejasni” te upozorila da bi eskalacija sukoba s Iranom mogla izmaći kontroli i izazvati globalnu gospodarsku štetu, uključujući moguću „glad” sljedeće godine zbog poremećaja u izvozu gnojiva.
Umjesto oružane intervencije, Europska unija polaže nade u diplomaciju. Kallas je o mogućem posredovanju razgovarala s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom, a u telefonskom razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom razmatrala je ideju sporazuma po uzoru na Crnomorsku inicijativu za žito, koji bi omogućio deblokadu Hormuškog tjesnaca bez pucnja.
