Hrvatska vlada predstavila je paket izmjena mirovinskog sustava kojim nastoji ublažiti pad kupovne moći umirovljenika i potaknuti dulji ostanak na tržištu rada.
Najvažnije novosti: • ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje nakon 70. godine života; • mogućnost rada s punim radnim vremenom uz isplatu 50 % mirovine; • blago povećanje invalidskih primanja te prošireno priznavanje staža za skrb o djeci i njegu; • uvođenje godišnjeg dodatka koji je već dobilo više od 1,2 milijuna korisnika.
Prema vladinim podacima prosječna ukupna mirovina sada premašuje 700 eura, što je porast od oko 90 % u odnosu na početak mandata. Cilj je do 2028. tu brojku podići na 800 eura. Unatoč rastu, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pao je s približno 48 % u 2013. na 45,6 % u 2023., dok izdaci državnog proračuna za mirovine kontinuirano rastu.
Financijski analitičar Emilio Gučec upozorava da državna mirovina sama po sebi „dugoročno neće biti dovoljna za očuvanje životnog standarda”. Ističe kako je ključna „dugoročna i sustavna štednja tijekom radnog vijeka”, čak i kroz manje, redovite iznose.
Prema podacima Hrvatske narodne banke građani na bankovnim računima i dalje drže više od 50 milijardi eura, što ilustrira njihovu nisku sklonost riziku. Gučec naglašava da bi se dio tih sredstava mogao preusmjeriti u diverzificirane fondove poput ETF-ova, kako bi se iskoristio efekt složene kamate.
Primjer koji navodi: mjesečno ulaganje od 200 eura uz prosječni prinos od 8 % moglo bi u 30 godina narasti na više od 280 tisuća eura. Takav iznos, pretvoren u rentu na razdoblje od 20 godina mirovine, značio bi oko 1 400 eura dodatnih mjesečnih primanja u nominalnim, odnosno oko 780 eura u realnim iznosima.
Stručnjaci zaključuju da vladine mjere donose kratkoročno olakšanje, no dugoročna sigurnost ovisit će ponajprije o osobnoj financijskoj disciplini i pravodobnoj štednji.