# mirovinski-sustav

Završna analiza OECD-a poziva hrvatsku Vladu na striktniju poreznu politiku, strukturne reforme te mjere za ublažavanje demografskih i klimatskih rizika.

U samo deset godina broj korisnika najniže mirovine porastao je za više od polovice, a stručnjaci upozoravaju na dugoročan pritisak na mirovinski sustav.

Prosječna hrvatska mirovina iznosi 464 eura, što je 210 % manje od europskog prosjeka i svrstava zemlju na pretposljednje mjesto u EU-u.

Pet ključnih tema koje će obilježiti hrvatsku ekonomiju u 2026. – od dominacije turizma i trgovine do nove faze fiskalizacije.

HZMO-ovi podaci za studeni pokazuju da 58 posto hrvatskih umirovljenika prima manje od 600 eura mjesečno, dok njih svega šest posto ostvaruje mirovinu iznad 1.000 eura.

Godišnji prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova trećeg stupa kreću se od 2,13 % do 11,55 %, a dugoročne razlike i dalje su znatne.

Projekcije upozoravaju: Hrvatska bi 2045. mogla imati tek nešto više od tri milijuna stanovnika, a posljedice će se najviše osjetiti u zdravstvu i skrbi za starije.

Od iduće godine umirovljenicima se otvara opcija rada na puno radno vrijeme uz isplatu samo polovice mirovine. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o mjeri koja ne rješava ključne slabosti sustava – niske mirovine i nedostatne doprinose.

Analiza pokazuje zabrinjavajuće niske omjere zaposlenih i umirovljenika u najvećim hrvatskim gradovima, dok je prosječna zagrebačka mirovina 690 eura.