Broj građana koji u Hrvatskoj dobivaju najnižu mirovinu porastao je za više od 50 % u posljednjem desetljeću, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
• U listopadu 2015. najnižu je mirovinu primalo 212 637 umirovljenika. • U listopadu 2025. taj se broj popeo na 327 954 korisnika.
Time je u deset godina dodano više od 115 000 novih primatelja ove naknade. Danas otprilike 40 % novoumirovljenika odmah ulazi u kategoriju najniže mirovine, a struka ne očekuje da će se taj udio uskoro znatnije smanjivati.
Ekonomist Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb upozorava da statistički rast ne znači nužno da su mirovine postale manje već da najniža mirovina služi kao svojevrsni zaštitni mehanizam za one čiji su doprinosi bili nedostatni za obračun redovite mirovine. Ipak, trend alarmira jer otkriva koliko je radnih karijera obilježeno niskim plaćama, prekidima staža ili radom na određeno vrijeme.
Najniža mirovina isplaćuje se onim građanima koji, iako su odradili zakonski propisan staž, nisu uplatili dovoljno doprinosa za obračun „standardne” mirovine. Država im tada mirovinu podiže do zakonom određene minimuma, što proračun svake godine košta sve više.
Prema aktualnim projekcijama, udio korisnika najniže mirovine ostat će visok, osobito među radnicima koji su karijere proveli u poduzećima s nižim plaćama ili u nestalnim oblicima rada. Stručnjaci stoga naglašavaju važnost jačanja sustava dodatnih mirovinskih stupova i mjera koje potiču dulji ostanak na tržištu rada.
Iako najniža mirovina predstavlja ključnu socijalnu mrežu, njezin rast brojčano ukazuje na trajan izazov: sve veći dio stanovništva umirovljuje se s nedostatnim radnim stažom i skromnim doprinosima, što dugoročno stvara pritisak na cijeli mirovinski sustav.