Ako se sadašnji demografski trendovi nastave neprekinuto do sredine stoljeća, Hrvatska bi 2045. mogla brojati tek oko 3,1 do 3,3 milijuna stanovnika. Takav pad imao bi domino-učinak na gotovo sve javne sustave, a zdravstveni i socijalni najizravnije bi osjetili pritisak.
• Zdravstvo: prognoze sugeriraju da će se na specijalističke preglede u bolnicama čekati barem jednako dugo kao danas – a vjerojatno i znatno dulje – jer će udio starijeg stanovništva rasti brže od kapaciteta sustava.
• Domovi za starije: današnji prosjek čekanja oko deset godina mogao bi se udvostručiti. Procjene govore o listama dugim dvadesetak godina, pa će mogućnost smještaja ovisiti ponajviše o sreći i platežnoj moći obitelji.
• Trošak skrbi: uz ograničene kapacitete i veliku potražnju, mjesečna cijena smještaja u domu za starije lako bi mogla nadmašiti cijenu kvadrata stana u Dubrovniku – jednom od najskupljih tržišta nekretnina u zemlji.
Stručnjaci upozoravaju da bez hitnih demografskih i strukturnih mjera Hrvatsku čeka društvo u kojem će se starost doživljavati kao logistički izazov, a ne zaslužena faza života. Smanjenje radne snage dodatno će opteretiti mirovinski sustav, dok će zdravstveni troškovi rasti brže od proračunskih prihoda. Političke odluke donesene u sljedećih nekoliko godina stoga će uvelike odrediti hoće li se sumorne projekcije obistiniti ili ublažiti.