Matica hrvatska i Klub knjižare Nova predstavili su zbirku kratkih priča „Zaštićene vrste” autorice Helene Peričić Herende, knjigu koja u dvadeset pripovijedaka isprepliće trogirsku povijest, ljubavne lomove i sudbine ljudi na marginama.
Autorica, inače filologinja i sveučilišna profesorica, objavila je knjigu prošle jeseni u izdanju Matice hrvatske, a većina priča nastajala je desetljećima. Mnoge su prethodno bile nagrađene ili tiskane u kulturnim časopisima i na natječajima poput „Ranka Marinkovića”.
Dvoječlani mozaik • Prvi ciklus, nazvan „Posustajanja”, okuplja priče iz suvremenosti u kojima protagonisti — radnici na rubu egzistencije, bolesnici, usamljeni umirovljenici — traže komadić ljudske topline. • Drugi ciklus s pet priča, „Trogirska priča o bezimenoj”, hommage je gradu Trogiru i izranja iz autoričina starog istraživanja o ruskom dramatičaru Dmitriju Averkievu, koji je početkom 20. stoljeća napisao tragediju „Trogirski vojvoda” iako nikada nije posjetio Dalmaciju.
Peričić Herenda u tim tekstovima oživljava izmišljenu udovicu koja post mortem prepričava svoj brak, putovanje u Trogir i ljubav što blijedi. Stilno se nadovezuje na prozu druge polovice 19. stoljeća pa se usput pojavljuju Ivana Brlić-Mažuranić, Slava Raškaj, Bela Čikoš i Viktor Vida.
Ironični naslov „Naslov je namjerno dvosmislen”, rekla je autorica na promociji. „S jedne strane podsjeća na biološki pojam, a s druge sugerira da su moji likovi nezaštićeni ljudi kojima barem književnost može pružiti simboličan zaklon.”
Uz Peričić Herendu o knjizi su govorili književnica Ivana Buljubašić Srb i profesor Goran Rem, istaknuvši kako zbirka spaja komparativno-književnu znatiželju autorice i empatiju prema onima koje svakodnevica gura na rub.
„Zaštićene vrste” tako postaju literarni azil za sve koji, kako kaže spisateljica, „u stvarnosti ostaju prepušteni sami sebi, ali na stranicama dobivaju pravo glasa i kap razumijevanja”.