Dok generativna umjetna inteligencija mijenja poslovne planove Silicijske doline, iza kulisa se odvija još skuplja bitka: izgradnja podatkovnih centara i superračunala koja će pokretati nove modele. Google, Amazon, Microsoft i Meta ove će godine za tu svrhu potrošiti oko 350 milijardi dolara, a do 2026. iznos bi trebao prijeći 400 milijardi.
Morgan Stanley predviđa da će globalna ulaganja u podatkovne centre do 2029. dosegnuti gotovo 3 bilijuna dolara. Polovicu tog iznosa – oko 1,4 bilijuna – pokrit će sami tehnološki divovi, dok će ostatak morati pribaviti privatni kapital, banke, fondovi rizičnog kapitala i državni investicijski fondovi. Sve se više poseže za zaduživanjem: samo u 2024. očekuje se 60 milijardi dolara kredita za projekte vrijedne ukupno 440 milijardi.
Korporativni megaplanovi • Meta razvija superračunalne sustave Prometheus i Hyperion, a već je osigurala 29 milijardi dolara – od čega 26 milijardi kroz dug – za centre u Ohiju i Louisiani. • Elon Muskova xAI radi na kolosalnom projektu Colossus. • OpenAI i njezin partner Microsoft grade Stargate u Teksasu; Oracle je potpisao 15-godišnji najam 2 GW kapaciteta u tom kompleksu, financiran s 5 milijardi dolara kapitala i 10 milijardi dolara kredita koje vodi JPMorgan.
Popularan model „build-to-suit” omogućuje developerima da grade centre posebno prilagođene velikim naručiteljima i skraćuju rokove izgradnje na godinu i pol, ali pod uvjetom da imaju dugoročne ugovore prije prve lopate. Privatni kapital tu vidi priliku: Blackstone je prošle godine kupio australski AirTrunk za 14,9 milijardi dolara, a Apollo većinski udio u američkom Streamu.
Vruća roba postali su zemljišta s pristupom energiji i rijetki Nvidia GPU-ovi. CoreWeave, nekadašnji kripto-rudar, preorijentirao se na AI i sada vrijedi oko 65 milijardi dolara, financiran i kreditem od 10 milijardi dolara kod Blackstonea uz zalog vlastitih GPU-a i ugovora s Microsoftom.
Troškovi izmakli prihodima Interni prihodi tehnoloških divova 2023. pokrili su do 200 milijardi dolara infrastrukturnih troškova, no ove će godine potreba biti gotovo dvostruko veća. Generativna AI lani je donijela tek 45 milijardi dolara prihoda, a optimistične projekcije govore o više od 1 bilijun dolara do 2028. Razmak između troškova i zarade zasad se popunjava dugom.
Rizik zastarijevanja i usporedba s telekom balonom 1990-ih sve glasnije brinu analitičare. Nvidia svake godine izbacuje nove čipove koji zahtijevaju drukčija hlađenja; ako potražnja za treniranjem modela splasne ili se pojave jeftinije metode poput onih koje razvija kineski DeepSeek, investitori bi mogli ostati s preskupim, nedovoljno iskorištenim objektima.
Tehnološki divovi, zahvaljujući ekonomiji razmjera, mogu pretrpjeti dio gubitaka. No manji developeri i visoko zadužene kompanije bez čvrstih ugovora s klijentima izloženi su mogućem financijskom kolapsu, baš kao što su to bile mnoge telekom tvrtke nakon pucanja optičkog balona. Unatoč tomu, utrka za računalnu snagu ne posustaje – oklada je da će AI biti sveprisutan u svakoj industriji. Ako se ta pretpostavka pokaže preoptimističnom, trobilijunski račun mogao bi stići na naplatu brže nego što se očekuje.