Kada se u ponedjeljak u Berlinu sastanu poljska i njemačka vlada na redovitim konzultacijama – prvim otkako je Friedrich Merz preuzeo kancelarsku dužnost – u prvom planu bit će zajednička poruka potpore Ukrajini. Varšava i Berlin žele pokazati jedinstvo i predanost Kyivu, osobito dok iz Washingtona stižu pritisci da se traži mirovni dogovor s Rusijom.
No ispod službenih osmijeha nastavlja se gomilati niz otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dviju najvećih i vojno najsnažnijih država srednje Europe.
• Rekordno nisko povjerenje: Najnovije istraživanje koje već četvrt stoljeća prati međusobne stavove pokazuje da u Poljskoj gotovo podjednak broj građana ima negativno kao i pozitivno mišljenje o Nijemcima. Suprotno tomu, negativna percepcija Poljaka u Njemačkoj na povijesno je najnižoj razini.
• Samopouzdanija Varšava: „Poles have become more self-assured, especially in relation to Germany as it has always been a reference point”, ističe dr. Agnieszka Łada-Konefał, suvoditeljica studije. Poljaci se pozivaju na gospodarski uspon nakon 1989., ali i na izbjegavanje, kako tvrde, njemačkih pogrešnih koraka u migracijskoj politici i odnosima s Moskvom.
• Naslijeđe prethodne vlasti: Godine antinjemačke retorike konzervativnog PiS-a ostavile su dubok trag. Nova vlada premijera Donalda Tuska želi resetirati odnose, no u Varšavi vlada uvjerenje da za to prvo mora dobiti opipljiv ustupak iz Berlina.
• Pitanje granica i migracija: Nada u otopljavanje nakratko je porasla nakon što je Merz za drugo inozemno putovanje izabrao upravo Poljsku. No ubrzo je došlo do spora oko kontrole granice, teme posebno osjetljive za Poljake pod pritiskom krajnje desnice u obje zemlje.
• Ratne odštete i žrtve: Sjećanje na nacističku invaziju 1939. ostaje neriješen čvor. Anketa pokazuje da 58 % Poljaka očekuje veće njemačko obeštećenje. Donedavno se u Varšavi odbacivala ranija tvrdnja Berlina da je komunistička vlast odštetu već otpisala. Iako se Tuskova vlada distancirala od formalnog zahtjeva, potiče "kreativan" pristup – poglavito prema oko 60 000 još živih žrtava rata. Neslužbenu ponudu jednokratne isplate od 200 milijuna eura prošle je godine odbila kao nedostatnu.
– Njemački diplomat raspravu je opisao kao „division that only helps Putin”, izvijestili su poljski mediji.
• Povrat opljačkanih umjetnina: Tijekom sastanka u Berlinu očekuje se simbolično vraćanje dijela kulturnih dobara otetih u Drugom svjetskom ratu. Istodobno, konačni memorijal poljskim žrtvama nacizma u njemačkoj prijestolnici još nema ni projekt ni proračun, zbog čega Bundestag traži ubrzanje radova.
• Poljska traži veći glas: Varšava nije zaboravila početno oklijevanje Berlina nakon ruske invazije 2022. i nezadovoljna je što se u mirovnim inicijativama Njemačka čuje glasnije od nje, premda je Poljska logističko središte i dom za oko 1,5 milijuna Ukrajinaca.
Unatoč svim nerazriješenim temama, i Tusk i Merz svjesni su da slika razjedinjenosti koristi jedino Kremlju. Berlin želi staviti naglasak na zajedničku obranu Europe, dok Poljska očekuje priznanje svoje središnje uloge i konkretnu potporu – bilo kroz veća ulaganja u poljsku vojsku, bilo kroz vidljiv napredak u povratu kulturne baštine i skrbi za preživjele ratne stradalnike.
Sastanak u Berlinu tako će, barem na razini geste, pokazati jedinstven front prema Moskvi, ali i testirati koliko brzo dvije saveznice mogu pomiriti povijest s aktualnim geopolitičkim izazovima.
