Broj kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj lani se strmoglavio na 117.359, što je oko 17.800 transakcija ili 13,2 posto manje nego 2024. godine, pokazuju najnoviji podaci informacijskog sustava Porezne uprave.
Najveći udar pretrpjela je Primorsko-goranska županija, gdje je zabilježeno 9.937 transakcija – čak 32 posto manje nego godinu prije. Među većim tržištima, Grad Zagreb i dalje drži najviše prodaja (16.565), ali i on bilježi pad od 10,6 posto.
Istra je pala na 9.804 kupoprodaje (-16,5 %), a Splitsko-dalmatinska županija na 8.387 (-23,5 %). Zagrebačka županija prošlu je godinu završila s 8.586 transakcija, što je 12,6 posto manje nego 2024.
Na dnu ljestvice ostaju kontinentalne i otočne sredine: Požeško-slavonska (1.949), Virovitičko-podravska (2.416), Ličko-senjska (2.490), Krapinsko-zagorska (2.517) i Dubrovačko-neretvanska županija (2.775).
Ipak, nisu svi dijelovi zemlje u minusu. Zadarska županija skočila je za 10,5 posto (s 7.748 na 8.558 transakcija), Varaždinska za 12,9 posto (6.926), Koprivničko-križevačka za 9,5 posto (4.686), a Karlovačka za 5,3 posto (3.427).
Vrsta nekretnine također je odredila dinamiku: • Poljoprivredna zemljišta: 24.473 prodaje (-12,6 %) • Građevinska zemljišta: 21.622 (-14,4 %) • Stanovi/apartmani: 23.561 (-15,4 % u odnosu na 2024.) • Kuće: 3.226 (-20,4 %) • Kombinirane nekretnine (npr. kuća s dvorištem): 34.185 (-11,3 %)
U segmentu stranih kupaca i dalje dominiraju državljani Slovenije s 2.569 kupljenih nekretnina, a slijede Nijemci s 1.963 transakcije.
Porezna uprava napominje da statistika obuhvaća samo kupoprodaje za koje je proveden postupak utvrđivanja porezne osnovice, pa stvarni broj transakcija može biti nešto veći.