Europske članice suočene su s različitom razinom rizika nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio uvođenjem 30-postotnih carina na robu iz Europske unije.
Najizloženiji – Irska i Njemačka
• Irska drži najveći trgovinski višak sa SAD-om – 86,7 milijardi dolara. Ključ su američki farmaceutski divovi poput Pfizera, Eli Lillyja i Johnson & Johnsona koji u toj zemlji iskorištavaju korporativni porez od 15 % i zatim skupe lijekove prodaju na američkom tržištu. • U Irskoj se nalaze i europska sjedišta Applea, Googlea i Mete, što dodatno povećava izvoz visoke tehnologije. • Njemačka, najveće gospodarstvo EU-a, ima višak od 84,8 milijardi dolara. Automobili, kemikalije, čelik i strojevi čine okosnicu izvoza, a SAD je zaslužan za 23 % prihoda Mercedes-Benza. BDI je pozvao obje strane na „brza rješenja” kako bi se izbjegla eskalacija.
Drugi red rizika – Italija, Francuska, Španjolska
• Italija (44 milijarde dolara viška) i Francuska (16,4 milijarde) bile bi slabije pogođene ukupno, ali određeni sektori – vino, hrana i automobili – iznimno su ranjivi. Coldiretti procjenjuje da bi carine od 30 % američke potrošače i talijanske proizvođače hrane koštale oko 2,3 milijarde dolara. • Francuski sektor vina nazvao bi takvu mjeru „katastrofom”, a proizvođač luksuzne robe LVMH četvrtinu prihoda ostvaruje u SAD-u. Aeronautika, kojom dominira Airbus, čini petinu francuskog izvoza preko Atlantika. • Španjolski vinari dijele zabrinutost s francuskim i talijanskim kolegama.
Ostale članice s viškom
Austrija i Švedska također bilježe pozitivnu bilancu – 13,1 odnosno 9,8 milijardi dolara – i stoga ulaze u skupinu potencijalnih gubitnika carinskog rata.
Ukupno gledano, EU ima godišnji suficit sa Sjedinjenim Državama od 235,6 milijardi dolara, drugi najveći nakon Kine. Escalacija carina stoga bi teško pogodila izvozno ovisne članice, dok bi one s uravnoteženijom trgovinom mogle proći blaže. Bez brzog političkog dogovora, rizik od fragmentiranih gospodarskih posljedica unutar Unije ostaje visok.
