Nakon mjeseci carinskih prijetnji, prepucavanja na društvenim mrežama i žustrih rasprava među državama članicama, američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju su postigli dogovor: većina europske robe ulazit će na američko tržište uz carinu od 15 %.
Dogovor je daleko od „nula-za-nula” sporazuma koji je Bruxelles nudio i tek je upola blaži od 30 % carine kojom je Trump prijetio. Bivši visoki dužnosnik Komisije John Clarke ocijenio je sporazum kratko i oštro: „najgori trgovinski sporazum ikad”.
Ipak, čelnici koji su Komisiju nagovarali da ne uzvrati protumjerama – među njima njemački demokršćanin Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni – pozdravili su ishod, naglašavajući da je „stabilnost važnija od savršenstva”.
Von der Leyen je pokušala istaknuti sitne dobitke. Predviđena američka carina na europske farmaceutske proizvode ograničena je na 15 %, što je povoljnije od onoga s čime se suočavaju Japan, Kanada i Meksiko. No neizvjesno je koliko će visoko Washington podići namete za iste proizvode na drugim tržištima.
U Bruxellesu se pritom priznaje da su ulozi veći od pukog trgovanja robom. Europa se u sigurnosnom smislu i dalje oslanja na Sjedinjene Države i želi zadržati Trumpovu naklonost kad je riječ o potpori Ukrajini.
Ipak, sve je više glasova koji upozoravaju da će se Unija možda gorko kajati što nije odlučnije reagirala na prve krugove američkih carina početkom godine, pogotovo ako Washington podigne ulog u nastavku pregovora.
