Dok se javnost zabavlja idejom kupnje Grenlanda, u Washingtonu se sve češće spominje druga meta: Kuba. Analitičari ocjenjuju da bi rušenje havanskog režima američkom predsjedniku donijelo „unutarnjopolitički jackpot” uoči ovogodišnjih izbora za Kongres i Senat.
Kocka veća od Grenlanda Grenland je pod danskom jurisdikcijom i zaštićen NATO-ovim kišobranom; svaka vojna avantura ondje potkopala bi savezništva Sjedinjenih Država. Kuba, međutim, nema takve sigurnosne garancije, a u kolektivnoj američkoj psihi još uvijek simbolizira „posljednji hladnoratovski relikt” i poniženje iz Zaljeva svinja. Simbolička pobjeda nad Havanom, procjenjuje se, bila bi snažnija od bilo kakve eskapade na arktičkom otoku.
Udari na Venezuelu poljuljali Havanu Posredni pritisak već je počeo. U nedavnim američkim zračnim napadima na Venezuelu poginula su 32 kubanska pripadnika sigurnosnih i obavještajnih službi, čime je oslabljena mreža koja je godinama pomagala predsjedniku Nicolásu Maduru. Gubitak redovitih isporuka venezuelanske nafte dodatno nagriza kubanske financije i prijeti urušavanjem javnih službi.
„Ne znam kada će Kuba pasti, no ona ide dole”, poručio je predsjednik Donald Trump odmah nakon Madurova uhićenja.
Izbjeglički val – noćna mora pred izbore Kuba se nalazi svega 130 kilometara od Floride. Ako gospodarstvo potone, SAD bi se mogao suočiti s desecima tisuća izbjeglica koji bi morskim putem krenuli prema obali. „Kuba danas ne predstavlja prijetnju SAD-u, čak je i manja od obične iritacije. Ali mogući problem novih izbjeglica s Kube je ogroman”, upozorava politolog dr. Tvrtko Jakovina sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Bijela kuća stoga razmatra brže „povijanje” režima predsjednika Miguela Díaza-Canela, nasljednika Raúla Castra. Vojna intervencija ili političko-ekonomska blokada koja bi dovela do promjene vlasti uklonila bi „crvenu opasnost” nadomak američkih granica i poslužila kao moćna predizborna priča.
Nedovršeni posao iz 1961. Američki predsjednici od Dwighta Eisenhowera pokušavali su oboriti kubanski komunizam, ali bez konačnog uspjeha. Trump, sklon završavanju „nedovršenih poslova”, mogao bi u povijest ući kao čovjek koji je s južne granice SAD-a maknuo socijalistički režim. To bi, nagađaju promatrači, predsjedniku pružilo satisfakciju ravnu nagradi koju je ranije priželjkivao na drugim diplomatskim frontama.
Pritom se ne radi samo o geopolitici. Obama je u svom mandatu zagrijao odnose s Havanom; Trump ih je potom zahladio. Potpuno rušenje Castrovih nasljednika poslužilo bi i kao simbolični obračun s naslijeđem Obame i aktualnog predsjednika Bidena.
Hoće li Kuba doista postati sljedeća postaja američke administracije, ostaje otvoreno. No, što se više bliže izbori, to se češće čuje da će pravi obračun – umjesto na ledu Grenlanda – biti na vrućem karipskom betonu Havane.
