Najmanje 192 prosvjednika ubijena su u dvotjednim nemirima koji su zahvatili Iran, objavila je norveška organizacija Iran Human Rights. Riječ je o najvećem izazovu teokratskoj vlasti od 1979. godine, a prosvjedi su od početnog nezadovoljstva rastom troškova života prerasli u otvoreno osporavanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.
• Internet gotovo ugašen 60 sati – mrežni nadzorni servis Netblocks bilježi najveću blokadu u posljednje tri godine, što otežava provjeru stvarnog broja stradalih. • Centar za ljudska prava u Iranu, sa sjedištem u SAD-u, tvrdi da „bolnice pucaju po šavovima”, zalihe krvi su niske, a mnogi su prosvjednici ranjeni u oči „ciljanim hicima”. Organizacija upozorava da se „pred očima svijeta odvija masakr”. • Američka novinska mreža HRANA potvrdila je 116 smrtnih slučajeva povezanih s prosvjedima, među kojima je 37 pripadnika sigurnosnih snaga.
Snimke koje stižu unatoč blokadi prikazuju tisuće ljudi na ulicama Teherana, Mašhada i drugih gradova. Na nekima se vide zapaljena vozila, a na drugima članovi obitelji koji u teheranskoj mrtvačnici identificiraju tijela.
Državna televizija emitirala je pogrebe policajaca i vojnika te ponavljala službeni narativ o „nasilnim neredima”. Nacionalni policijski zapovjednik Ahmad-Reza Radan naveo je da su u subotu navečer provedena „značajna uhićenja”, no nije iznio podatke.
Predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je građane da ne dopuste da „izgrednici poremete društvo” i poručio kako vlast „želi uspostaviti pravdu”. Unatoč tome, Teheran je paraliziran; mnoge trgovine rade skraćeno, a cijena mesa gotovo se udvostručila od početka pobune.
Egzilirani Reza Pahlavi, sin svrgnutog šaha, pozvao je na nove akcije, dok je bivši američki predsjednik Donald Trump izrazio potporu prosvjednicima i upozorio Teheran da će „odgovoriti vojno” ako krene u masovno ubijanje. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf uzvratio je da će u slučaju američkog napada „okupirani teritorij i američki vojni centri biti legitimne mete”.
Aktivisti strahuju da bi broj žrtava mogao znatno porasti ako međunarodna zajednica hitno ne reagira. Trenutačna informacijska blokada i pojačana represija, kako ističu, ostavljaju prosvjednike bez zaštite i glasa u vanjskom svijetu.
