Manje od mjesec dana nakon službenog predstavljanja, suvremeni prijevod Biblije u nakladi Hrvatskoga biblijskog društva nestao je s polica. Izdanje na kojem se radilo punih dvadeset godina doživjelo je neočekivano velik tržišni uspjeh, no istodobno je otvorilo raspravu među hrvatskim katolicima.
Teolog Anton Šuljić u razgovoru za Dnevnik Nove TV primjećuje da je interes bio potaknut jakom najavom, ali i da dio vjernika ostaje razočaran: „Biblija je pobudila veliko zanimanje, ponajviše najavom. Pretpostavljam da ju je dosta ljudi kupilo, ali i da je velik dio njih razočaran.”
Prema Šuljiću, nezadovoljstvo proizlazi iz odstupanja od standardnog crkvenog prijevoda. Novi tekst koristi govorni, pojednostavljen jezik te izostavlja tradicionalna glagolska vremena, što on smatra „osiromašenjem” biblijskog stila. „Ovdje su naišli na prijevod koji je govorni, na jezik koji je shematiziran, pa i osiromašen jer su pogubljena sva prošla glagolska vremena”, istaknuo je.
Teolog upozorava i na proceduralni problem. Da bi se publikacija mogla nazvati katoličkom Biblijom, mora imati odobrenje Hrvatske biskupske konferencije, a to za sada nije slučaj: „Da bi se nešto moglo zvati katoličkom Biblijom, mora imati odobrenje Biskupske konferencije.”
Hrvatsko biblijsko društvo zasad nije javno komentiralo Šuljićeve primjedbe. Međutim, rasprava koja se rasplamsala pokazuje koliko je pitanje prijevoda Svetog pisma osjetljivo za vjernike kojima su i ritam jezika i crkveno priznanje jednako važni kao i razumljivost teksta.