Hrvatska priprema desetogodišnji plan upravljanja vukom nakon što je Europska unija prošle godine ublažila status vrste s „strogo zaštićene” na „zaštićenu”. Ključni cilj dokumenta, koji je na javnom savjetovanju do 22. siječnja, jest smanjiti sukobe između ljudi i velikih zvijeri uz očuvanje njihove ekološke uloge.
• Populacija: Obrada više od 20 000 opažanja od 2019. do 2023. otkrila je 43 čopora s prosječno pet do šest jedinki, od čega se dio rasprostire preko granica sa susjednim državama. • Regionalne razlike: Stabilno stanje bilježi se samo u alpskoj regiji, dok su kontinentalna i mediteranska područja ocijenjena nepovoljnima. • Zonacija: Uvode se jezgre očuvanja – područja visoke ekološke pogodnosti – te zone posebnog upravljanja u kojima su moguće ciljane mjere, uključujući uklanjanje problematičnih jedinki. • Genetika: Plan predviđa sterilizaciju i uklanjanje pasa lutalica, suzbijanje ilegalnih odlagališta otpada te genetsko testiranje kako bi se spriječilo križanje i pojavnost hibrida. • Infrastruktura: Najavljene su analize dinarsko-balkanskih koridora (Risnjak, Gorski kotar, Lika, Velebit, Dinara, Biokovo) i poboljšanje „zelenih mostova” radi sigurnijeg kretanja zvijeri.
Konflikti sa stočarima i promet Vukovi najčešće napadaju ovce i koze, a štete stvaraju nepovjerenje prema mjerama zaštite. Najizloženije su obalne zone s gustim prometom i turizmom, gdje se bilježe i stradavanja životinja na cestama.
„Uzrok tih konflikata često je i smanjenje prirodnog staništa, fragmentacija staništa, smanjenje plijena u prirodi te širenje aktivnosti ljudi u prostore koji su nekad bili staništa zvijeri”, navode stručnjaci Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Rješenja koja se potiču uključuju električne ograde, pastirske pse i uredno čuvanje stoke, uz redovite isplate odšteta te edukaciju lokalnog stanovništva. U Zavodu ističu da će se razina prihvaćanja velikih zvijeri pratiti jer upravo percepcija brojnosti najviše oblikuje stavove javnosti.