Američki predsjednik Donald Trump ovoga je tjedna iznenadio oštrijim tonom prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nazvavši ruske izjave „puno sranja” i poručivši da će Moskvi „zavrnuti ruku“ ako ne krene prema miru u Ukrajini.
• „We get a lot of bullshit thrown at us by Putin, if you want to know the truth”, rekao je Trump u srijedu, dajući naslutiti da je, kako je to ocijenio bivši američki veleposlanik u Kijevu Bill Taylor, „napokon shvatio tko je problem”.
• Predsjednik je istog dana najavio nastavak isporuka „ključnog obrambenog streljiva” Kijevu: „We’re gonna send some more weapons we have to them. They have to be able to defend themselves… They’re getting hit very hard now.”
• Usto je najavio potporu prijedlogu zakona koji bi uveo carine do 500 % na države koje kupuju rusku naftu, plin, uran i druge sirovine. Prijedlog već ima više od 80 su-sponzora u Senatu, a republikanski vanjskopolitički stručnjak procjenjuje da bi ga poduprlo 95 od 100 senatora. No isti stručnjak upozorava da je riječ ponajprije o simbolici, jer predsjednik i sada može pojačati sankcije ako zaključi da „Rusija ne pregovara u dobroj vjeri”.
Moskva hladna, dronovi i rakete neumoljivi
Kremlj na novu Trumpovu retoriku reagira ravnodušno. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da izjave američkog čelnika „primaju prilično mirno” te da je Trump „općenito sklon oštrom stilu”. Istodobno, ruska vojska pojačava napade: u noći na utorak lansirala je rekordnih 728 bespilotnih letjelica, a samo dan poslije na ukrajinsko je nebo poletjelo još 18 projektila i oko 400 dronova. Meta su bili Kijev i desetak pokrajina, uključujući Volinj na samoj granici s Poljskom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zbog novih udara ponovno poziva na „ugrizne” sankcije svim velikim izvorima ruskih prihoda.
Jesu li ekonomskie prijetnje dovoljne?
Trump vjeruje da bi drastične gospodarske mjere mogle natjerati Putina za pregovarački stol, opciju koju je promovirao još u siječnju tvrdeći da Moskvu može „pritisnuti lako ili teško”. No brojni analitičari sumnjaju da će prijetnje sankcijama imati učinka:
• Andrea Kendall-Taylor i Michael Kofman podsjećaju da je rat „očvrsnuo Putinovu odlučnost” i pretvorio se u mehanizam preusmjeravanja novca u osiromašene regije, dok se elita prilagodila i profitira od ratne ekonomije.
• Povjesničar Nicholas Mulder u knjizi „The Economic Weapon” napominje da su međunarodne sankcije kroz povijest rijetko skraćivale ratove ili rušile režime – štoviše, učinak opada što se češće primjenjuju.
Rusija, unatoč inflaciji i nedostatku radne snage, zasad opstaje zahvaljujući azijskim tržištima, izbjegavanju sankcija i zamjenskom uvozu.
Hoće li se Trumpova nova odlučnost pretvoriti u konkretne poteze ili će Putin procijeniti da je opet riječ samo o „lajanju bez ugriza”, ostaje neizvjesno – baš kao i sam predsjednik koji iz tjedna u tjedan mijenja ton, rokove i crvene linije.