Promet hrvatskih teretnih luka nastavio je rasti na početku 2025., a najviše su ga pogurali tekući tereti i kontejneri, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.
• Tekući teret: +37,3 % • Kontejneri: +23 % • Dvije kategorije čine 72 % ukupnog prometa
Rast predvodi kvarnerski bazen
Najveći skok zabilježen je u Omišlju, na terminalu Jadranskog naftovoda (JANAF), gdje je promet porastao čak 98 % u odnosu na prvo tromjesečje lani. Iz JANAF-a poručuju da je riječ o „uobičajenim fluktuacijama“ koje će se do kraja godine izravnati, pa ne očekuju veća odstupanja u ukupnom godišnjem prometu.
U riječkoj luci ukupni je promet u tri mjeseca narastao 16,4 %, na više od 1,1 milijun tona. Ključno je poskočio kontejnerski terminal AGCT na Brajdici, dok je istodobno pao promet generalnog i rasutog tereta.
Padovi izvan Kvarnera
• Luka Ploče: rasuti teret –43 % zbog jednomjesečne obustave željezničkog prometa prema BiH nakon odrona kod Jablanice. • Luka Rijeka d. d.: rasuti teret –10 %, generalni –16 %, ali kontejnerski +45 %. „Jedan brod više ili manje čini veliku razliku po kvartalima“, napominje predsjednik uprave Duško Grabovac, dodajući da razvoj pozadinskog terminala na Škrljevu već donosi rezultate.
Energetski terminali stabilni
Na terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju prekrcano je 589 tisuća tona u prva četiri mjeseca, što je, prema riječima direktora LNG-a Hrvatska Ivana Fugaša, „na razini lanjskog prometa“ jer su kapaciteti već potpuno ugovoreni. Značajniji rast očekuje se nakon dovršetka projekta udvostručenja kapaciteta u listopadu.
Na Ininu terminalu za tekuće terete prekrcano je 576 tisuća tona u istom razdoblju.
Putnika manje, vozila više
U putničkom segmentu zabilježen je blagi pad: na trajektima i putničkim brodovima prevezeno je 3 % manje putnika, dok je broj vozila porastao 2,5 %. Nacionalni brodar Jadrolinija prevezao je 1,37 milijuna putnika (–4,36 %) i 460 000 vozila (–0,46 %).
Predsjednik Uprave Robert Blažinović pad pripisuje lošem vremenu i kasnijem Uskrsu, ali očekuje „dobru sezonu“, među ostalim zbog nastavka linije Bar – Bari te sezonskih ruta Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split i Split – Hvar.
Perspektiva do kraja godine
Unatoč oscilacijama po kvartalima, svi ključni dionici – od energetskih terminala do kontejnerskih operatera – procjenjuju da će se prometi do kraja 2025. izjednačiti s prošlogodišnjima ili lagano porasti, uz osobito optimistične najave u kontejnerskom i LNG segmentu.