Hrvatski pomorci ponovno su upozorili na kronično kašnjenje države u prilagodbi sustava školovanja zapovjednika jahti međunarodnim pravilima. Ključni problem, tvrde u Udruzi hrvatskih skipera i članova posada jahti, jest to što najviše zapovjedničke svjedodžbe za rad na jahtama duljim od 30 metara u praksi nije moguće steći u Hrvatskoj jer domaći propisi ne slijede u cijelosti standarde STCW konvencije.
„Od prvih prijedloga izmjena zakonodavstva do danas nije postavljen jasan rok niti je provedena konkretna reforma, a jahting raste sedam do osam posto godišnje“, kaže predsjednik udruge Vicko Ozretić. Prema njegovim riječima, Hrvatska trenutačno ima oko 6 500 jahti iznad 30 metara i prijeti opasnost da u charteru zavladaju strani zapovjednici i posade jer domaći kadar nema međunarodno priznate papire.
STCW (Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanja svjedodžbi i držanja straže) potpisalo je 164 država. Ona propisuje minimalne uvjete za obrazovanje, ispite i izdavanje pomorskih certifikata. Hrvatska je potpisnica i nalazi se na tzv. Bijeloj listi, no u segmentu jahtinga nacionalni propisi odstupaju: dio domaćih dozvola vrijedi isključivo u hrvatskim vodama, dok se pojedini inozemni certifikati, premda priznati diljem svijeta, ne priznaju pod hrvatskom zastavom.
Ozretić navodi kako se u Hrvatskoj neke kategorije ispita mogu polagati i bez stvarnog broja plovidbenih mjeseci, što međunarodni sustav ne priznaje. U zemljama koje potpuno slijede STCW, primjerice, za prelazak u viši program potrebna su najmanje 36 mjeseci dokazive navigacije, a specijalizirani tečaj traje oko 13 tjedana. Nedostatak takvog sustava, upozorava, otvara prostor za „osobe s nedovoljnim iskustvom, ali spremne raditi za nižu plaću“, čime se dugoročno ruše profesionalni standardi.
Kao rješenje udruga predlaže model po uzoru na Maltu i uvođenje jahtinga kao posebnog smjera na studijima nautike, čime bi se školovanje uskladilo s realnim zahtjevima sve snažnijeg tržišta.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poručuje, međutim, da je „hrvatski sustav osposobljavanja i certificiranja pomoraca u skladu sa STCW-om“, a da su svjedodžbe za jahting „nacionalne naravi te njihovo međunarodno priznavanje ovisi o propisima drugih država“. Potencijalne izmjene zakona razmotrit će se, kažu, tek nakon detaljnih stručnih analiza.
Dok resor najavljuje analize, predstavnici struke upozoravaju da vrijeme curi. Ako se sustav uskoro ne prilagodi, Hrvatska bi mogla postati tek baza za priveze luksuznih brodova, dok bi zapovjednički mostovi ostali rezervirani za – strance.