Nova studija naručena u Europskom parlamentu poziva Europsku komisiju da oživi – pa čak i pojača – prijedlog zakona o odgovornosti za umjetnu inteligenciju, povučen početkom godine u sklopu inicijative za „pojednostavljenje propisa“.
Prijedlog je trebao jasno odrediti tko plaća štetu nastalu djelovanjem sustava umjetne inteligencije te prebaciti teret dokaza s oštećenih građana na pružatelje AI rješenja. No Komisija je u veljači najavila povlačenje direktive, što je zateklo zastupnike u Europskom parlamentu, dok su Vijeće EU-a i tehnološki lobiji potez pozdravili.
Autor analize, profesor prava Andrea Bertolini sa Sveučilišta u Pisi, upozorava da bi odustajanje od zajedničkog europskog okvira otvorilo vrata nacionalnim rješenjima – poput onih koje već pripremaju Njemačka za autonomnu vožnju i Italija – što bi dovelo do „pretjerane regulacije kroz fragmentaciju”. „U konačnici je jedini način da se izbjegne prekomjerno opterećivanje regulatornim zahtjevima taj da se usvoje učinkovite pravne norme”, navodi se u studiji.
Ključne preporuke: • vratiti prijedlog na stol i dodatno razjasniti njegov opseg i pravila; • oblikovati ga kao uredbu, a ne kao direktivu, kako bi se postigao najveći stupanj usklađenosti i zaštite korisnika u cijelom EU-u.
Zeleni izvjestitelj u sjeni Sergey Lagodinsky ocijenio je da nalaz potvrđuje poziv Odbora za pravne poslove na usklađeni europski okvir, dok socijaldemokrat Tiemo Wölken, koji je tužio Komisiju zbog povlačenja akta, poručuje da analiza predstavlja „oštro upozorenje” protiv neuređene odgovornosti za AI: „Samo povlačenje direktive o odgovornosti za AI, kako Komisija predlaže, očito nije održiva opcija.”
Komisija zasad nije komentirala nalaze studije.