U aktualnom sedmogodišnjem razdoblju (2021.–2027.) europski su fondovi za Hrvatsku predstavljali pravu rijeku sredstava, ali najave iz Bruxellesa upozoravaju da će sljedeća financijska omotnica – ona od 2028. do 2035. – biti znatno skromnija.
Glavni razlog promjene leži u novim prioritetima Europske unije. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Unija sve više usmjerava proračun prema vojnoj i sigurnosnoj politici te financijskoj i gospodarskoj potpori Kijevu. To znači da će se kolač iz zajedničke blagajne drukčije rezati nego prije sedam godina, kad je pod snažnim utjecajem tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel veći naglasak bio na kohezijskim i infrastrukturnim projektima.
U praksi to znači da će se sadašnja „rijeka” europskog novca za Hrvatsku pretvoriti u „rječicu”, pa se domaća ministarstva i poduzetnici moraju pripremiti za novo okruženje s manje dostupnih bespovratnih sredstava. Time rastu i zahtjevi za učinkovitijim korištenjem preostalih fondova, ali i za jačanjem domaćih izvora financiranja razvojnih projekata.
Iako točni iznosi još nisu službeno definirani, poruka iz Europske komisije jasna je: prioriteti obrane i pomoći Ukrajini zauzet će veći dio proračuna nego prije, dok će klasični kohezijskih fondovi – ključni za Hrvatsku – biti svedeni na manji udio.
Ekonomisti stoga upozoravaju da će razdoblje do 2027. vjerojatno biti posljednja prilika za povlačenje velikih iznosa europskog novca kakve smo dosad viđali. Nakon toga, Hrvatska će se suočiti s izazovom financiranja razvoja uz osjetno tanje europske transfere.