Rasprava o državnom proračunu za 2026. godinu u četvrtak je ušla u završnu fazu pred Hrvatskim saborom, a razlike između vladajućih i oporbe pokazale su se dubljima nego ikad.
HDZ i njegovi partneri ističu „stabilnost javnih financija” i nastavak „odgovorne politike” koja, tvrde, omogućuje rast plaća, mirovina i ulaganja u ključne projekte. Zastupnik Miro Totgergeli (HDZ) ocijenio je da proračun „čuva stabilnost i otpornost” te otvara razdoblje „odmjerenog, ali sigurnog rasta”. Sličnu poruku šalje i Predrag Štromar (HNS): „Deficit je ispod tri posto, a javni dug nastavlja padati.”
Oporba, međutim, tvrdi da brojke prikrivaju duboki problem – upornu inflaciju koja, kako kažu, najviše pogađa građane koji žive isključivo od rada. Boris Lalovac (SDP) upozorio je da „peta je godina zaredom u kojoj je stopa inflacije veća od gospodarskog rasta”, nazvavši to „ozbiljnim strukturnim problemom”. Procjenu Vlade da će inflacija iduće godine pasti na 2,8 % označio je nerealnom, podsjetivši da su „troškovi režija rasli posljednja četiri mjeseca”.
Mostov Nikola Grmoja ponovno je prozvao Vladu kao „glavnog generatora inflacije”, držeći da je prelazak s kune na euro dodatno ubrzao poskupljenja. „Rast se temelji na potrošnji, turizmu i EU fondovima; svaki osmi euro u proračunu je europski. Što ćemo kad toga nestane?” upitao je.
Sandra Benčić (Možemo) smatra da će „glavni gubitnici proračuna biti građani koji žive od rada”, dok će, tvrdi, profitirati „špekulanti u nekretninama i trgovini”. Anka Mrak Taritaš (Glas) proračun opisuje kao „tipičan HDZ-ov, bez sluha za ranjive skupine”.
S druge strane, zastupnici Domovinskog pokreta, koji prvi put sudjeluju u oblikovanju proračuna, proračun vide kao „uravnotežen i razvojan”. Ivica Kukavica naglasio je zadovoljstvo većim izdvajanjima za demografiju, stočarstvo, mljekarstvo i ribarstvo, istaknuvši cilj postizanja veće prehrambene samodostatnosti.
Kako glasovanje predstoji, vladajući računaju na stabilnu većinu, dok oporba upozorava da će se realni učinci proračuna vidjeti tek kad inflacijski pritisci stignu do kućnih budžeta. Hoće li se optimizam Vlade ili skeptične prognoze oporbe pokazati točnijima, postat će jasnije već u prvim mjesecima 2026. godine.