Francuska se sprema ponovno uvesti vojnu službu, prvi put od 1997., što vlasti opisuju kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje iz Rusije i kronični manjak ljudi u uniformi.
Predsjednik Emmanuel Macron planira sljedećih dana u vojarni Varces u francuskim Alpama predstaviti dobrovoljni program dug deset mjeseci za mlade muškarce i žene. Dužnosnik Elizejske palače najavio je da novi model „odražava želju mladih da služe, ali još više operativne potrebe oružanih snaga suočenih s rastućim prijetnjama”.
Francuska vojska danas broji nešto više od 201 000 pripadnika te oko 45 000 pričuvnika, a cilj je do 2035. godine povećati broj pričuvnika na 105 000. Novi program trebao bi do tada privući oko 50 000 dobrovoljaca, odnosno približno šest posto svake generacije.
Vlada je, unatoč političkim pozivima s oba krila, odustala od univerzalnog roka: smještaj i obuka oko 800 000 mladića i djevojaka na godinu prema procjenama bi opteretili proračun izvan mogućnosti države. Umjesto toga polaznicima se nudi naknada do 1000 eura mjesečno, znatno manje od, primjerice, 2600 eura koliko Njemačka isplaćuje svojim dobrovoljcima.
Dobrovoljna rješenja sve su češća i drugdje u Europi. Njemačka, Nizozemska, Bugarska, Belgija, Poljska i Rumunjska već su izabrale sličan model, dok su baltičke i nordijske države – Litva, Švedska, Finska, Norveška i Danska – nakon aneksije Krima i invazije na Ukrajinu vratile ili ojačale obvezni rok. U Finskoj podrška obrani domovine 2022. dosegla je 83 posto stanovništva.
U Francuskoj projekt ima i širu društvenu ambiciju – „moramo ojačati savez nacije i vojske”, poručuju Macronovi suradnici – ali ključni je cilj popuniti postrojbe dok Europa procjenjuje da bi Rusija do 2030. mogla predstavljati još veću prijetnju NATO-u.
Istraživanja pokazuju da većina Europljana podupire povratak vojne službe, no mladi od 18 do 29 godina znatno su rezerviraniji. Stručnjaci ističu da će vlade morati uvjerljivo objasniti kako se radi o zaštiti temeljnih načina života, a ne samo o pukom popunjavanju kadrova.
Francuski dobrovoljni program trebao bi započeti već iduće godine. Hoće li privući dovoljno kandidata i zadržati ih u sustavu, ovisit će o kombinaciji patriotizma, uvjeta službe i – vrlo konkretno – visini naknade.
