Europska komisija dovršava treću verziju strategije bioekonomije, sektora koji već čini gotovo desetinu bruto domaćeg proizvoda Unije. Dokument postavlja viziju 2040. godine u kojoj bi se na tržištu masovno pojavili deterdženti od algi, drveni umivaonici, gnojivo od ribljeg izmeta i plastika proizvedena bez kapi fosilnih goriva.
Ključne točke strategije
• Nema novog javnog novca niti sveobuhvatnog „megazakona”. Umjesto toga Komisija predlaže kartu budućih izmjena propisa i tehničku potporu poduzetnicima.
• Uvodit će se obvezujuća pravila otkupa za bioplastiku te standardi koji bi olakšali ulazak novih proizvoda na jedinstveno tržište.
• Poseban poticaj dobit će tzv. napredna fermentacija – mikroorganizmi koji od ostataka šećera stvaraju, primjerice, „jaja bez kokoši” ili sir bez krava i koza.
• Planira se i „prioritetna obitelj bioproizvoda za graditeljstvo” kako bi se materijali poput slame brže certificirali kao izolacija, dok je prvo na redu ispitivanje otpornosti drva na požar.
Citati i oprečne ocjene
„Ovaj treći pokušaj napokon nije puka repetitivna mantranja industrije; o strategiji se vodila stvarna politička rasprava”, kaže Martin Pigeon iz organizacije Fern. Istodobno upozorava da se „strategija ne bavi slonom u prostoriji” – činjenicom da Europa već troši više prirodnih resursa nego što je održivo te da se „oko 50 % posječenog drva u EU spaljuje umjesto da se koristi”.
Provokativne ideje, skroman rizik za proračun
Komisija novim dokumentom namjerava riješiti problem proizvoda „koji ne spadaju ni u jednu postojeću kategoriju”, zbog čega odobrenja često traju godinama. Sektor biogradnje posebno je pogođen jer slama i drvo ne prolaze postojeće testove namijenjene betonu ili mineralnoj vuni.
Iako strategija izbjegava vruću temu – treba li dopustiti biogoriva u automobilima nakon 2035. – njezin bi fokus na obnovljive izvore energije mogao dovesti do revizije pravila o obnovljivim izvorima i još većeg korištenja drva kao „zelenog” goriva. Upravo to environmentalisti smatraju najkritičnijim dijelom paketa.
Može li bez subvencija?
Najveći upitnik ostaje: može li se velika preobrazba dogoditi bez svježeg novca iz proračuna EU? Bruxelles računa na potražnju stvorenu standardima i obvezama otkupa. Poduzetnici iz „fermentacijskih laboratorija” pozdravljaju lakši administrativni put, no ostaje vidjeti hoće li banke i investitori slijediti isti primjer bez fiskalnih poticaja.
Rasprava o nacrtu strategije trebala bi završiti sljedećih mjeseci, a konačna verzija očekuje se tijekom 2026. godine. Do tada će ključni dionici – od farmera i šumara do kemičara i građevinara – nastaviti lobirati oko toga hoće li središnji motiv bioekonomije biti održivost ili nova tržišna niša.