Europska komisija upozorila je na sustavan karakter ruskih kršenja zračnog prostora članica Unije i najavila ubrzanu izgradnju tzv. „zida dronova”, zajedničke mreže protudronovske obrane.
Potpredsjednica Komisije Roxana Minzatu izjavila je pred Europskim parlamentom u Strasbourgu da su ruske bespilotne letjelice „elementi hibridnog ratovanja, namjerna kampanja izluđivanja čija je meta Europa”. Podsjetila je kako su u posljednjim mjesecima zabilježeni upadi nad Belgijom, Nizozemskom, Poljskom, Rumunjskom, Danskom, Estonijom, Njemačkom, Litvom i Latvijom. Posljednji incident dogodio se dan prije rasprave, kada je nekoliko ruskih dronova ušlo u rumunjski zračni prostor.
„Rusija testira europsku odlučnost, ispituje naše sustave i pokušava uznemiriti naše građane”, poručila je Minzatu. Naglasila je da Unija ne smije dopustiti da „jeftine bespilotne letjelice provociraju skupe reakcije”, pa su zato potrebni učinkovitiji i cjenovno pristupačniji sustavi obrane.
Ključni odgovor Bruxellesa je inicijativa „zida dronova” kojom bi se uspostavila integrirana mreža senzora i sredstava za ometanje ili obaranje dronova na vanjskim granicama EU-a. Za projekt će se koristiti novi obrambeni program EDIP, vrijedan 1,5 milijardi eura, usvojen dan ranije u Strasbourgu, te instrument SAFE koji državama članicama nudi do 150 milijardi eura povoljnih zajmova za zajedničku nabavu naoružanja.
Minzatu, zadužena za socijalna prava i vještine, istaknula je da brzo postavljanje protudronovskih kapaciteta nije samo sigurnosno, nego i društveno pitanje: zaštita građana, vitalne infrastrukture i radnih mjesta unutar obrambene industrije.
Europski parlament očekuje da Komisija uskoro predloži detaljan plan implementacije „zida dronova”, dok su države članice pozvane ubrzati dogovore o zajedničkim nabavama i razmjeni podataka o prijetnjama u zraku.