Zastupnici Europskoga parlamenta velikom su većinom – sa 483 glasova za, 92 protiv i 86 suzdržanih – usvojili rezoluciju kojom pozivaju na uvođenje minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, osim ako roditelji izričito ne dopuste korištenje od 13. godine.
Iako politički akt nije pravno obvezujući, pojačava pritisak da Europska komisija predloži zakon kakav već idući mjesec stupa na snagu u Australiji. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u rujnu je upozorila na „algoritme koji iskorištavaju dječje slabosti s izričitom namjerom stvaranja ovisnosti” te na „tsunami big techa koji preplavljuje obiteljske domove”. Najavila je i osnivanje stručne skupine koja bi do kraja godine preporučila najbolji model zaštite.
Autorica rezolucije, danska socijaldemokratkinja Christel Schaldemose, poručila je da odgovornost više ne može ostati samo na roditeljima: „Društvo mora osigurati da su platforme sigurne za maloljetnike, ali tek nakon određene dobi.” Dokument traži da se za korisnike mlađe od 18 godina automatski isključe najproblematičnije značajke, poput beskonačnog skrolanja, autoplay videa, agresivnih push obavijesti i nagrada za opetovano korištenje.
Rezolucija se poziva na podatke prema kojima svako četvrto dijete pokazuje znakove problematičnog ili disfunkcionalnog korištenja pametnog telefona. Istodobno upozorava da su „ovisnički elementi nerijetko upisani u sam poslovni model društvenih mreža”.
Pitanje zaštite djece na internetu sve je aktualnije: francusko izvješće naručeno prošle godine predložilo je zabranu pametnih telefona do 13. i društvenih mreža do 18. rođendana. U Bruxellesu se raspravlja i o jačanju postojećega Akta o digitalnim uslugama, za koji Schaldemose smatra da je dobar, ali nedovoljno precizan kada je riječ o „tamnim obrascima” dizajna.
Pojedini zastupnici izrazili su zabrinutost zbog pritiska izvana. Francuska eurozastupnica Stéphanie Yon-Courtin naglasila je nakon glasovanja da „naši digitalni zakoni nisu na prodaju” te da Unija neće odustati od zaštite djece zbog zahtjeva stranih lobista. S druge strane, euroskeptični predstavnici, poput Poljaka Kosme Złotowskog, tvrde da bi se o pristupu djece mrežama moralo odlučivati na nacionalnoj, a ne europskoj razini.
Rezolucija dolazi samo tjedan dana nakon što je Komisija odgodila donošenje pojedinih pravila o umjetnoj inteligenciji kako bi smanjila regulatorno opterećenje tvrtkama. Ipak, kako ističe Schaldemose, „spremnost da se učini više kad su u pitanju djeca i njihova zaštita u EU-u i dalje je snažna”.
