Prijedlog novog Zakona o prostornom uređenju, koji je bio na javnom savjetovanju do 4. listopada, predviđa potpunu zabranu etažiranja ugostiteljsko-turističkih građevina u turističkim T zonama. Cilj je stati na kraj nekontroliranoj apartmanizaciji, no dio turističkog sektora smatra da bi mjera mogla proizvesti suprotan efekt.
Hotelijeri i investitori upozoravaju da bi se time onemogućila gradnja kapitalno zahtjevnih hotela najviše kategorije, koji se u svijetu nerijetko financiraju kroz model suvlasništva takozvanih brendiranih rezidencija. Riječ je o luksuznim stanovima ili vilama unutar hotelskog kompleksa koje, pod upravljanjem globalnih hotelskih lanaca, vlasnici koriste ograničeno, dok ostatak vremena idu u turistički najam.
„Etažiranje nije loše sve dok postoji robustan okvir koji ograničava osobnu upotrebu vlasnika”, ističe međunarodni stručnjak za hotelske investicije Franco Peruza iz PKF hospitality grupe. Prema njegovu mišljenju, predložena zabrana „odmah bi zaustavila velik broj greenfield hotelskih projekata u Hrvatskoj” i zadala udarac službeno najavljenoj transformaciji turizma prema kvaliteti i većoj profitabilnosti.
Hrvatska gospodarska komora zauzela se za kompromisno rješenje: etažiranje dopustiti, ali uz stroge kriterije – primjerice, samo za objekte s najmanje četiri zvjezdice, uz obvezu jedinstvenog upravljanja i zabranu pretvaranja jedinica u stalne stambene adrese.
Iskustva iz Portugala, Španjolske, Crne Gore i Italije pokazuju da je moguće pomiriti interese investitora i države. Tamo vlasnici mogu registrirati punopravno vlasništvo, no moraju prihvatiti ograničenja: nema stalnog prebivališta, hotelski operater upravlja nekretninom, a sudjelovanje u programu iznajmljivanja je obvezno.
Peruza podsjeća da je Hrvatska prva u regiji uvela koncept brendiranih rezidencija – primjerice u Falkensteineru Punta Skala, Dubrovačkim Vrtovima Sunca ili Kempinskom u Savudriji – ali da ju je Crna Gora već prestigla po broju takvih projekata, dok Albanija ubrzano sustiže.
Sektor stoga apelira na zakonodavca da umjesto potpunog moratorija propiše jasna, stroga, ali provediva pravila. U suprotnom, tvrde, hrvatski bi luksuzni turizam mogao izgubiti utrku s konkurencijom i ostati zarobljen u masovnom modelu od kojeg se godinama pokušava odmaknuti.