Administracija Donalda Trumpa uvjerava da će novi, široki paket carina – uveden ili najavljen prema više od stotinu zemalja – pokrenuti „renesansu proizvodnje” u Sjedinjenim Državama. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai tvrdi kako će se oznaka „Made in USA” „vratiti na svjetski tron”.
No, izvan Ovalnog ureda prevladava skepsa. „Mislim da će [Trumpove carine] smanjiti konkurentnost američke industrije i broj radnih mjesta u proizvodnji”, upozorava Michael Strain iz konzervativnog American Enterprise Institutea. Prema njegovu izračunu, za svako radno mjesto u proizvodnji čelika postoji čak 80 u granama koje čelik troše, pa više cijene ulaznih sirovina štete daleko širem krugu radnika.
Profesorica Ann E. Harrison s kalifornijskog Berkeleyja podsjeća da se velike tvornice planiraju i grade godinama te da politika mora biti dugoročno predvidljiva: „Trump neprestano mijenja mišljenje, a sud je već presudio da su njegove sveobuhvatne carine nezakonite.” Nedosljednost, mogućnost pravnog rušenja i činjenica da mjere ne prolaze Kongres, kažu stručnjaci, tjeraju investitore u nedoumicu.
Analitičari uspoređuju Trumpov pristup s industrijskom strategijom njegova prethodnika. Administracija Joea Bidena selektivno je ciljala čipove i električna vozila, kombinirajući visoke carine na kineske EV-e s poticajima za domaće tvornice. Rezultat je, navodi Harvardov ekonomist Dani Rodrik, val novih pogona za poluvodiče i baterije – za razliku od Trumpovih „carinskih palica” bez jasnog sektorskog fokusa.
Trumpovi pregovarači hvale se dogovorima o „pothvatima” vrijednima 600 milijardi dolara s EU-om, 550 milijardi s Japanom i 350 milijardi s Južnom Korejom. Bruxelles, pak, takve cifre naziva tek „zbrojem neobvezujućih namjera”, a ekonomisti podsjećaju na fijasko Foxconna u Wisconsinu, nekoć proglašavan „osmim svjetskim čudom”.
Strukturni trendovi dodatno gase entuzijazam: udio proizvodnje u američkom BDP-u i zaposlenosti pada od Drugoga svjetskog rata, a rast robotizacije znači manje radnih mjesta i ondje gdje tvornice niknu. Studija američke središnje banke čak povezuje prve Trumpove carine s neto gubitkom industrijskih poslova.
Automobilski sektor već osjeća posljedice 50-postotnih nameta na čelik i aluminij. Ekonomistica Susan Helper upozorava da će, dok ostatak svijeta ubrzano prelazi na električne modele, SAD „ostati otok zastarjelosti koji zarađuje na velikim, benzinskim pickup kamionetima”.
Sve više stručnjaka stoga sumnja da će visoke i neselektivne carine donijeti obećani procvat. Kako zaključuje Harrison: „Ako je pitanje hoće li doći do velikog povratka industrijskih radnih mjesta, odgovor nije da je malo vjerojatno – odgovor je ne.”
