Na ljetnim temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijusa mnogi se osjećaju iscrpljeno, ali dio ljudi reagira puno burnije: znoje se i kad drugima nije vruće, hvata ih tjeskoba, vrti im se i gube snagu. Stručnjaci upozoravaju da netolerancija na toplinu sama po sebi nije bolest, ali može signalizirati skriveni zdravstveni problem.
Američki CDC procjenjuje da visoke temperature u SAD-u svake godine uzrokuju više od 600 smrtnih slučajeva. Podaci za Hrvatsku ne postoje, no simptomi su jasni: proširene krvne žile snižavaju tlak, srce pumpa jače, tijelo znojenjem gubi tekućinu i elektrolite, a sve to može završiti toplinskom iscrpljenošću – vrtoglavicom, mučninom, nesvjesticom, grčevima, snažnim znojenjem i umorom.
Što stoji iza preosjetljivosti
• Perimenopauza – pad estrogena remeti termoregulaciju mozga i uzrokuje poznate „valunge”. • Kofein, alkohol, začini – ubrzavaju rad srca i cirkulaciju pa se tijelo pregrijava i pojačano znoji. • Lijekovi – diuretici ubrzavaju gubitak vode, antihipertenzivi dodatno snižavaju tlak, a pojedini antidepresivi, antiepileptici ili statini ometaju prirodno hlađenje. • Hipertireoza – prevelika količina hormona štitnjače pojačava metabolizam i osjećaj vrućine prati umor, mršavljenje i poteškoće s koncentracijom. • Šećerna bolest – neadekvatno kontroliran šećer oštećuje krvne žile i znojne žlijezde pa tijelo teže snižava temperaturu. • Anksioznost i depresija – reakcija „bori se ili bježi” ubrzava puls i disanje, stvarajući dojam topline. • Fibromialgija – uz bol i umor bolest može donijeti i epizode pojačanog znojenja. • Rijetki karcinomi – neuroendokrini tumori ili feokromocitomi mijenjaju razinu hormona i izazivaju valove vrućine.
Kada potražiti liječnika
Učestali napadi vrućine, osobito ako su praćeni nesvjesticom, gubitkom težine ili naglom tjeskobom, razlog su za razgovor s liječnikom. Rano otkrivanje hipertireoze, dijabetesa ili nuspojava terapije može spriječiti ozbiljne komplikacije.
Za svakodnevnu samozaštitu preporučuje se:
– piti dovoljno vode, izbjegavati kofein i alkohol; – ostati u hladovini ili klimatiziranom prostoru između 11 i 17 sati; – nositi laganu odjeću i redovito rashlađivati tijelo.
Netolerancija na vrućinu nije uvijek alarm, ali može biti koristan znak da organizam traži pomoć – ili barem kratki predah u hladu.