Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u javnom izvješću za 2025. godinu upozorava na rastuće prijetnje koje prema Hrvatskoj dolaze iz Rusije i Srbije, dok razina unutarnje ekstremističke ugroze ostaje niska.
Hakerski udari i ruski utjecaj
• Tijekom 2024. otkrivena su 38 državno sponzoriranih APT kibernetičkih napada na hrvatske institucije – sedam više nego godinu ranije. Dvije trećine izvela je ruska hakerska infrastruktura, a sve češće se na meti nalaze i sustavi kritične nacionalne infrastrukture. • Uz špijunske APT akcije, SOA bilježi rast ucjenjivačkih ransomware napada koje najčešće provode sofisticirane ruske kriminalne skupine. • U prošloj je godini nastavljen ulazak ruskih državljana, mahom sa sjevernog Kavkaza. Među njima su identificirane osobe povezane s tamošnjim sigurnosnim i paravojnim strukturama, što SOA označava potencijalnim sigurnosnim rizikom.
Beograd optužuje Zagreb
SOA navodi da su vlasti u Beogradu, suočene s masovnim studentskim prosvjedima nakon tragedije u Novom Sadu u studenom 2024., pojačale retoriku o „vanjskim neprijateljima”. Hrvatska je u tom narativu prikazana kao „trajni antisrpski faktor” koji „organizira studentske prosvjede i neprijateljski djeluje” protiv Srbije. Najviši srbijanski dužnosnici prosvjede nazivaju „obojenom revolucijom” dirigiranom sa Zapada.
Rusija kao oslonac
Kremlj, prema izvješću, politički, diplomatski, vojno i obavještajno podupire Srbiju, osobito oko pitanja Kosova i Republike Srpske. Dio ruskih operativaca protjeranih iz država EU-a preselio se u Srbiju, odakle nastavljaju djelovati. Beograd i Moskva formalno jačaju obavještajnu suradnju, a ruski državni mediji RT Balkan i Sputnik šire proruske i protuzapadne narative diljem regije.
„Srpski svijet” i SPC
SOA ističe da Srpska pravoslavna crkva, uz vjersku, ima snažnu političku ulogu te promiče koncept „srpskog svijeta”. Kao simbol toga navodi se Prvi svesrpski sabor održan 8. lipnja 2024. u Beogradu pod geslom „Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”, na kojem su sudjelovali crkveni vrh te političko vodstvo Srbije i Republike Srpske.
Organizirani kriminal bez granica
„Srpsko-crnogorske” narkokartelske mreže i dalje su najznačajniji akteri krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Europu. Te skupine pokušavaju angažirati hrvatske pomorce i kriminalce za logističku potporu, nabavu krivotvorenih dokumenata i pranje novca. SOA je stoga za desetke osoba pokrenula zabrane ulaska ili protjerivanja iz Hrvatske.
Ekstremizam u Hrvatskoj minimalan
Agencija zaključuje da u Hrvatskoj ne postoje masovni ekstremistički pokreti. Desne skupine su aktivnije od lijevih, ali ni jedne ni druge nemaju širu podršku. Velikosrpski ekstremizam ostaje marginalan i najčešće se manifestira na društvenim mrežama. Navijačko nasilje povremeno narušava javni red, ali zasad ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
U izvješću se spominje i hrvatski državljanin iz Pule koji je u siječnju 2025. dospio na američku listu globalnih terorista kao član nasilne krajnje desne online mreže Terrorgram Collective.
Zaključak
SOA ocjenjuje da „ne postoji ugroza od Srba, hrvatskih državljana”, ali upozorava na intenziviranje ruskih kibernetičkih i hibridnih aktivnosti, jačanje srbijansko-ruskog obavještajnog partnerstva te kriminalne mreže sa zapadnog Balkana. Unutarnja radikalizacija u Hrvatskoj ostaje ograničena, dok ključne prijetnje dolaze izvana – prije svega iz Rusije i iz Srbije koja, kako se navodi, provodi ruske naloge.
