Saborska zastupnica Ivana Kekin (Možemo) kao predsjednica Odbora za zdravstvo ovoga je tjedna zatražila od Kliničke bolnice „Sveti Duh” – popularne Petrove – podatke o tome koliko ondje radi ginekologa te koliki se broj poziva na priziv savjesti. Reagirala je nakon medijskih napisa da se u bolnici navodno uopće ne obavljaju pobačaji, što je uprava potom demantirala.
„Ta situacija jasno pokazuje koliko je problematično to što ne postoje popisi i jasna pravila o tome tko i pod kojim uvjetima koristi priziv savjesti”, poručila je Kekin. Upozorila je da se pobačaj danas uglavnom provodi medikamentozno, bez kirurških zahvata, te smatra da je na ravnatelju bolnice – ili u krajnjem slučaju Ministarstvu zdravstva – obveza osigurati ženi zahvat, čak i ako većina ginekologa odbija postupak. Podsjetila je i na razliku između Hrvatske i Slovenije gdje, prema njezinim riječima, svega tri posto ginekologa ima priziv savjesti, dok se u Hrvatskoj spominje oko 60 posto.
Na Kekininu inicijativu brzo je odgovorila Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji. Naglasila je da pravo na slobodu savjesti, jednako kao i slobodu mišljenja i vjeroispovijedi, štite međunarodne konvencije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima te Ustav Republike Hrvatske. „Za razliku od pobačaja, priziv savjesti jest ljudsko pravo. Zajamčeno je u svim demokratskim državama”, istaknula je.
Prema njezinu tumačenju, liječnici i medicinske sestre imaju i obvezu odbiti postupak za koji drže da šteti pacijentu. „Ginekologija, za razliku od većine drugih specijalizacija, uključuje istodobnu brigu za dva pacijenta – majku i njezino nerođeno dijete”, dodala je. Markić smatra da Kekin podcjenjuje opseg posla koji u Petrovoj obavljaju liječnici i sestre te da je „apsurdno” sugerirati kako oni s prizivom savjesti ne zaslužuju plaću.
Posebno je naglasila da je sve više medicinskog osoblja koje, kako kaže, prepoznaje „osobnu odgovornost štititi najranjivije – nerođenu djecu”. Markić je zaključila kako vjeruje da će doći dan kada će se na one koji „negiraju ljudskost nerođenog djeteta” gledati isto kao što se danas gleda na povijesno poricanje ljudskosti osoba crne boje kože.
Rasprava između zastupnice i aktivistice ponovo je otvorila pitanje kako pomiriti zakonom zajamčeno pravo žene na prekid trudnoće i ustavom te međunarodnim aktima zaštićeno pravo liječnika na priziv savjesti. Ministarstvo zdravstva zasad se nije službeno očitovalo o Kekininu zahtjevu niti o prijedlozima za uređenje registra onih koji odbijaju obavljati pobačaje.