Nacionalni planovi za smanjenje stakleničkih plinova koje je do sada UN-u predalo više od 60 država doveli bi do samo oko 10 % manjih globalnih emisija do 2035. u odnosu na 2019. godinu, pokazuje najnovija procjena UN-a. To je tek otprilike šestina onoga što je, prema znanstvenim modelima, nužno kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo na 1,5 °C.
Glavni tajnik UN-ove Konferencije o klimi Simon Stiell upozorio je da su koraci koje zemlje poduzimaju i dalje prespori: „Countries are making progress and laying out clear stepping stones towards net zero emissions… We have a serious need for more speed and for helping countries take stronger climate actions. That acceleration must start now.”
Procjena uključuje i najave najvećih gospodarstava čiji formalni dokumenti još nisu predani: Kinu, koja do 2035. planira smanjiti emisije za 7 – 10 % u odnosu na vrhunac, te Europsku uniju, gdje se još raspravlja o rasponu od 62 % do 72,5 % do kraja desetljeća. Stručnjaci ističu da su obje ambicije nedostatne za ciljani scenarij od 1,5 °C.
Američki doprinos u analizi temelji se na planu usvojenom posljednjih dana administracije Joea Bidena, iako je budućnost tih mjera neizvjesna zbog najava Donalda Trumpa da će ponovo povući SAD iz Pariškog sporazuma.
UN-ovo godišnje „sintezno izvješće” ovaj put nije dalo novu procjenu budućeg porasta globalne temperature, no jasno je naznačilo kako trenutačni put nikako ne osigurava ostanak ispod dogovorene granice od 1,5 °C. Prag je privremeno prekoračen tijekom protekle dvije godine, a trajno bi odstupanje značilo ozbiljnije i dugotrajnije klimatske poremećaje.
Globalni čelnici okupit će se idućeg tjedna u Brazilu na pripremnom sastanku za Cop30, koji će se održati u Belému u studenome. Cilj je pronaći način za ubrzanje provedbe ciljeva iz Pariza i osigurati financijsku pomoć državama u razvoju za smanjenje emisija i prilagodbu klimatskim posljedicama. Očekuju se napete rasprave, dodatno zaoštrene političkom neizvjesnošću u SAD-u.
Gareth Redmond-King, voditelj međunarodnog programa jednog energetskog i klimatskog analitičkog centra, smatra da su novi priloženi planovi „korak naprijed, no još uvijek nedovoljno brzi”: „…it remains clear pledges are not yet enough, nor progress fast enough, to deliver the Paris goals.”
Slično upozorava i Steffen Menzel, stručnjak za klimatsku diplomaciju: „The synthesis report underscores the urgent need for leadership and coordination ahead of Cop30 in Belém.” Prema njegovim riječima, sporo djelovanje velikih emitenata potkopava ukupnu učinkovitost pariškog procesa.
Među sudionicima skupa u Brazilu bit će i britanski oporbeni čelnik Keir Starmer te princ William. Ujedinjeno Kraljevstvo je svoj nacionalni doprinos podnijelo među prvima i općenito se smatra ambicioznim, no otvara se pitanje može li vlada ispuniti ključni cilj – potpuno dekarbonizirano elektroenergetsko tržište do 2030. – bez značajnih izmjena dosadašnje politike.
Uoči Cop30 postaje sve jasnije da će globalna zajednica morati značajno podignuti ljestvicu kako bi izbjegla najgore klimatske scenarije. Trenutačne obveze služe tek kao početni korak, a nadolazeći mjeseci i godine odlučit će hoće li svijet uhvatiti prijeko potrebni zamah ili prokockati možda posljednju priliku za ograničavanje zagrijavanja planeta.
