Dok se zemlje pripremaju za sjednicu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) COP11 od 15. do 22. studenoga u Ženevi, unutar Europske unije vodi se napeta rasprava treba li podržati zabranu filtera na cigaretama.
Europska komisija u radnom je dokumentu pozdravila zabranu filtara kako bi se „smanjila privlačnost i palatibilnost cigareta” te ispravila raširena zabluda da filteri znatno umanjuju zdravstvene rizike. No nekoliko država, među njima Njemačka i Italija, usprotivilo se prijedlogu. Glasnogovornik Komisije naknadno je pojasnio da se mjera trenutačno ne bi primjenjivala unutar Unije, ali posljednja verzija europskog stajališta i dalje spominje globalnu zabranu, ostavljajući otvorena vrata za buduću primjenu i u Europi.
Službeni argument Bruxellesa jest ogroman ekološki otisak: WHO procjenjuje da se svake godine u okoliš baci oko 4,5 bilijuna opušaka. U praksi bi, međutim, nestanak filtera učinio pušenje neusporedivo neugodnijim jer su nefiltarske cigarete jače, što kreatori politika rijetko iznose naglas.
Zdravstvene koristi su dvojbene. WHO upozorava na mjere koje potiču dojam manjeg štetnog učinka, a brojna istraživanja svrstavaju filtre upravo u tu kategoriju. Pojedini radovi čak sugeriraju da bi pušenje bez filtra moglo izložiti korisnike višim razinama toksina, no stručnjaci poput Gijsa van Wijka iz organizacije Smoke Free Partnership ne vide prednost u trenutnom dizajnu cigareta.
„Just as light cigarettes were exposed as a public health fraud, offering no real reduction in risk, filters have also proven to be a deceptive design feature. They don’t make smoking safer; in fact, they may increase harm by encouraging deeper inhalation of toxic smoke and contributing to more aggressive cancers”, rekao je Van Wijk, pozivajući da se slične mjere prošire i na e-cigarete te grijani duhan.
Zabrana filtera zadala bi financijski udarac industriji koja još uvijek najveći prihod ostvaruje na klasičnim cigaretama, premda velikim igračima rastu i prihodi od alternativnih proizvoda. Unija paralelno pojačava pritisak najavljenim povećanjem trošarina kroz revidiranu Direktivu o trošarinama na duhan te uvođenjem tzv. TEDOR-a, dodatnog nameta koji bi EU proračun mogao puniti s oko 11,2 milijarde eura godišnje, uzimanjem 15 % nacionalnih prihoda od duhanskih davanja.
No čak ni veći porezi ni cigarete bez filtra možda neće biti „posljednji dim”. Krijumčarenje i dalje stvara velike probleme. U Francuskoj, gdje su davanja visoka, nezakonita trgovina snažno raste. Litva, iako s nižim trošarinama, suočava se s bizarnim prizorom: stotine balona iz Bjelorusije prebacuju krivotvorene cigarete s filtrom, pa granične službe u Vilniusu moraju – pucati na balone.
Dok pregovori traju, EU balansira između zdravstvenih ciljeva, zaštite okoliša i realnosti crnog tržišta. Hoće li ideja o globalnoj zabrani filtara postati europska praksa, ovisit će o ishodu žestokih diplomatskih rasprava u Ženevi i političkoj volji država članica.