Osnivanje Ruskog povijesnog društva u Beogradu, na čijem je čelu bivši šef srpske obavještajne službe Aleksandar Vulin, otvorilo je nova pitanja o geopolitičkom pozicioniranju Srbije. Inicijativu iz sjene podržava direktor ruske Vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin, koji se sudionicima obratio video-porukom.
Dok je vrh Srpske pravoslavne crkve podržao projekt, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić demonstrativno je izostao. Analitičari ovaj potez tumače kao dodatni signal Vučićeva odmaka od Moskve i približavanja Europskoj uniji te njemačkom kapitalu, što ruska strana, smatraju isti izvori, teško oprašta.
Istodobno, skup bivših i aktivnih zapadnih obavještajaca održan proteklih dana—neslužbeno posvećen nedavno preminuloj dugogodišnjoj šefici britanskog MI5 Stelli Rimington—iznjedrio je stratešku procjenu koju su nazočni opisali kao aktualni američki pogled na srednju i jugoistočnu Europu.
Prema toj analizi, Sjedinjene Države u regiji trenutno računaju na četiri ključna saveznika: Poljsku, Hrvatsku, Albaniju i Kosovo. Za Hrvatsku se ističe uloga LNG terminala na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF-a) u smanjivanju energetske ovisnosti Mađarske i Srbije o ruskim izvorima.
Poljska bi, procjenjuje se, u slučaju širenja rata nakon Ukrajine mogla primiti najjači ruski udar, dok bi Kremlj paralelno mogao otvoriti novo žarište u nekoj od država izvan NATO-a, poput Moldove ili Gruzije. Prema crnom scenariju iznesenom na sastanku, otvoreni sukob Rusije i Zapada nije isključen najkasnije do 2030. godine.
Kad je riječ o Europskoj uniji, procjena sugerira da Berlin i dalje računa na Srbiju kao industrijsku i rudarsku bazu u jugoistočnoj Europi, unatoč Vučićevu deklarativnom balansiranju između Istoka i Zapada. Za Hrvatsku se, pak, priprema detaljna diplomatska analiza političkih aktera, kojom će se novi veleposlanik jedne velike zapadne sile služiti pri dolasku u Zagreb.
Zaključak sastanka je jasan: energetska infrastruktura, vojna suradnja i politička stabilnost čine temelj na kojem Washington kani graditi partnerstvo s Hrvatskom, dok se u Beogradu nastavlja odmjeravanje snaga između prozapadnog kursa i snažnog ruskog utjecaja.
