Najnovije javno izvješće Sigurnosno-obavještajne agencije otkriva da Hrvatsku u idućim godinama ponajprije brinu migracije potaknute ratom na Bliskom istoku, mogući povratak odbijenih azilanata iz zapadne Europe i špijunske aktivnosti Rusije prema saveznicama NATO-a i EU-a.
SOA posebno ističe: • mogućnost novog vala izbjeglica iz Sirije i Gaze; • povećan priljev ilegalnih migranata koji su prvi put registrirani upravo u Hrvatskoj; • opasnost daljnje radikalizacije u Bosni i Hercegovini i Srbiji; • sve učestalije pojedinačne napade maloljetnih islamističkih simpatizera, koji se češće služe noževima i automobilima nego vatrenim oružjem.
Međutim, za razliku od američke CIA-e, hrvatsko izvješće ne razrađuje ukupan sastav migracijskih tokova ni stupanj prijetnje po državama podrijetla. CIA u svojoj globalnoj procjeni upozorava da su upravo te razlike ključne za razumijevanje nadolazećih kriznih žarišta.
Washington se poziva na podatke UN-a prema kojima je devet od deset demografski najmlađih zemalja na svijetu u Africi. U Srednjoafričkoj Republici maloljetnici čine više od 56 % stanovništva, a Niger, Somalija, Mali, Čad i DR Kongo imaju oko 53 %. Burundi, Mozambik, Angola i Uganda prelaze 50 %, dok Afganistan ima gotovo 50 % mladih ispod 18 godina. Takva populacijska slika, stoji u američkoj analizi, u nadolazećem desetljeću potiče i ratne sukobe i masovne migracije.
Srbijanski faktor Uz globalne trendove, hrvatski sigurnosni stručnjaci upozoravaju i na regionalnu dimenziju. Beograd planira godišnje uvesti oko 100 000 radnika iz afričkih zemalja, što otvara dodatni koridor prema hrvatskim granicama. Već sada BiH i Srbija održavaju redovne, cjenovno pristupačne letove prema Africi; putnici koji u Sarajevo ili Beograd stižu kao „turisti” često na granici s Hrvatskom pokušavaju ilegalno prijeći u Europsku uniju.
U Hrvatskoj trenutačno među legalnim radnicima dominiraju Nepalci, Filipinci, Bangladešanici i Indijci, uz radnu snagu iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije. Ipak, bilježi se rast dolazaka Egipćana i radnika iz pojedinih srednjoazijskih država, dok među ilegalnim migrantima prevladavaju Afganistanci, Sirijci, Kurdi iz Turske i Pakistanci, uz sve veći udio državljana Burundija i Burkine Faso.
Zaključak SOA smatra da će se pritisak na hrvatske granice povećavati, a izvješće CIA-e sugerira da bi se, zbog goleme i sve mlađe populacije u Africi i Aziji, sigurnosni izazovi mogli produbiti. Hrvatskim vlastima time ostaje zadatak da već sada prilagode sustav nadzora i integracije na scenarij znatno intenzivnijih migracijskih tokova.