Schengenska zona, nekoć simbol neometanog kretanja 450 milijuna ljudi u 29 zemalja, sve više nalikuje na mozaik improviziranih barijera. Do lipnja je 11 članica – među njima Austrija, Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska – službeno obavijestilo Europsku komisiju da privremeno vraća kontrole na unutarnjim granicama. Deset država najavilo je mjere na razdoblje od šest mjeseci, dok su neke samo produžile već postojeće kontrole.
Glavni argument većine vlada je porast ilegalnih migracija i, kako Berlin formulira, „ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti”. Njemačka je lani aktivirala kontrole na svim granicama, a nakon što je kancelar postao Friedrich Merz, mjere su, prema istom izvoru, još pojačane. Poljski premijer Donald Tusk nazvao je takav potez „neprihvatljivim”.
„Schengen se topi pred našim očima”, upozorio je španjolski europarlamentarac Juan Fernando López Aguilar, koji je još u vrijeme pandemije predvodio inicijativu za ponovno pokretanje zone slobodnog putovanja.
Europska komisija u ovogodišnjem pregledu Schengena konstatira da su unutarnje kontrole „odstupanje od načela EU-a o slobodnom putovanju” i „neustavne prirode”. Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner pritom ističe da je Bruxelles „posvećen jačanju zaštite vanjskih granica i rješavanju problema upravljanja migracijama”.
Belgijski ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin ipak tvrdi da privremene provjere „ne umanjuju schengenska načela” jer se „situacija u Europi i svijetu bitno promijenila između 1985. i 2025.” te da „granice nisu zatvorene – to je važno naglasiti”.
Iz Luksemburga, gdje je 1985. potpisan povijesni sporazum, stižu drukčiji tonovi. Ministar unutarnjih poslova Léon Gloden podsjeća da je njegova zemlja „rodno mjesto Schengena” i da stoga nosi „posebnu odgovornost da održi njegov duh živim”. Dodaje kako je „ključno u glavama ljudi ukinuti granice, a ne ih ponovno graditi”. Luksemburško ministarstvo otvorilo je čak posebnu adresu e-pošte na kojoj građani mogu prijaviti probleme na kontrolnim točkama.
Dok se ministri diljem kontinenta na sastancima u Bruxellesu prepiru o opravdanosti provjera, stvarnost na terenu sugerira da je nekadašnji ideal – Europa bez unutarnjih granica – pod ozbiljnim pritiskom. Hoće li Schengen preživjeti ili će se pretvoriti u seriju pop-up barijera, ovisit će o tome mogu li članice pronaći zajednički odgovor na sigurnosne i migracijske izazove bez trajnog odricanja od jedne od najprepoznatljivijih europskih tekovina.
