Belgija je pred europske partnere iznijela niz zahtjeva koji bi joj, kako navode diplomatski dokumenti u Bruxellesu, omogućili da podigne ruku za tzv. „reparacijski zajam” Ukrajini vrijedan oko 210 milijardi eura.
Prema prijedlogu Europske komisije, sredstva za kredit trebala bi se osigurati iz prihoda ostvarenih na zamrznutu rusku imovinu, od kojih se glavnina – oko 210 milijardi eura – nalazi u briselskom depozitarnom sustavu Euroclear. Zbog toga je upravo Belgija postala ključna zemlja za konačnu sudbinu plana o financijskoj injekciji Kijevu.
-
"Neovisna i autonomna" jamstva Belgijski su diplomati u nacrt zakonodavnog teksta ubacili odredbu da jamstva za kredit moraju biti „neovisna i autonomna kako bi ostala na snazi čak i ako bi kreditni aranžman kasnije bio proglašen ništavim”. S time se pokušava otkloniti rizik da belgijski porezni obveznici ostanu bez zaštite u slučaju osporavanja mehanizma na sudovima.
-
Pokriće mogućih sudskih troškova Drugi ključni uvjet jest da sve potencijalne pravne troškove koje bi Moskva mogla pokrenuti protiv bilo koje članice Unije snose ostale države zajedno, a ne isključivo Belgija. Bruxelles strahuje od dugotrajnih i skupih postupaka koji bi mogli uslijediti zbog korištenja ruske imovine.
-
Zabrana novih ulagateljskih ugovora s Rusijom Belgija traži i da nijedna članica EU-a ubuduće ne potpisuje nove sporazume o zaštiti ulaganja s Rusijom, kao i da se postojeći ugovori – gdje postoje – raskinu. Time želi spriječiti dodatne kanale preko kojih bi se Kremlj mogao pozvati na međunarodno investicijsko pravo.
-
Šira politička pozadina Belgijska vlada posljednjih je mjeseci više puta kritizirala sam koncept zajma te predlagala izdavanje zajedničke europske obveznice kao alternativu. Međutim, taj je model blokiran prvenstveno inzistiranjem Mađarske, koja je istodobno jedan od najtvrdokornijih protivnika i reparacijskog zajma.
Iako je Belgiju iz drugih prijestolnica redovito pratio glas da koči dogovor, novi set amandmana tumači se kao znak da se Bruxelles ipak spreman uključiti u traženje kompromisa – pod uvjetom da dobije željene sigurnosne mehanizme. O prijedlozima će se izjasniti veleposlanici država članica, a konačnu riječ trebali bi dati čelnici EU-a na summitu sljedećega tjedna u Bruxellesu.
Hoće li Belgija na kraju popustiti ili će njezini zahtjevi otvoriti nove pukotine unutar Unije, postat će jasno uoči završnih pregovora koji bi trebali odlučiti o jednom od najvećih financijskih paketa za Ukrajinu od početka ruske invazije.