ZAGREB – Države članice Europske unije koje su se priključile programu povoljnih obrambenih zajmova SAFE zatražile su gotovo 190 milijardi eura, što premašuje predviđenu omotnicu od 150 milijardi eura za oko 40 milijardi, odnosno približno 25 %.
Europska komisija je u rujnu raspodijelila okvirne iznose prema prosjeku minimalnih i maksimalnih prijava koje su 19 prijavljenih glavnih gradova poslalo u Bruxelles. Sve prijave temelje se na tim preliminarnim iznosima, no postupak odobravanja tek slijedi.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je potvrdila da je program prebukiran te da pojedine članice zagovaraju dodatni instrument zaduživanja. Istodobno je glasnogovornik Komisije potvrdio da je traženi iznos veći od planiranog za otprilike četvrtinu.
Povjerenik za obranu Andrius Kubilius naveo je da bi oko 65 % ukupnog budžeta trebalo biti usmjereno na zajedničke nabave, što je i temeljni cilj SAFE-a: povećati europske obrambene zalihe kroz udruženu kupnju. Iako program dopušta i nacionalne projekte nabave, zajednička kupnja ostaje prioritet.
Komisija trenutačno analizira planove koji su krajem studenoga stigli iz svih 19 glavnih gradova. Ako tijekom pregleda dođe do znatnih izmjena, dio zajmova mogao bi biti preraspodijeljen. Ostaje nejasno u kojoj mjeri Bruxelles može odbiti pojedine stavke nacionalnih planova.
Razgovara se i o mogućem „SAFE 2“ instrumentu, no diplomatski izvori sugeriraju da je takav nastavak malo vjerojatan u skorije vrijeme.
Grčka je već zatražila reviziju vlastitog plana kako bi značajno povećala svoj udio, ali je taj zahtjev odbijen u Bruxellesu.
Komisija je ranije strahovala da bi sredstva mogla ostati neiskorištena te je razmatrala drugi krug prijava iduće godine. Umjesto toga, sada se suočava s pitanjem kako raspodijeliti 40 milijardi eura više od raspoloživoga iznosa.
