Međunarodna kolaboracija Large-Sized Telescope (LST) objavila je prve rezultate promatranja fenomena GRB 221009A – najsjajnije ikad registrirane provale gama-zračenja – a u samom su istraživanju važnu ulogu imali riječki fizičari Marina Manganaro i Tomislav Terzić.
GRB 221009A, detektiran 9. listopada 2022. satelitima Fermi i Swift, bio je toliko intenzivan da je zasitio mnoge svemirske instrumente. Prototip teleskopa LST-1, smješten u opservatoriju Roque de los Muchachos na La Palmi, uspio je započeti opažanja već 1,33 dana nakon eksplozije i nastavio ih više od 20 dana.
Iako zabilježeni višak gama-zraka nije dosegnuo prag formalnog otkrića, omogućio je postavljanje najstrožih dosadašnjih gornjih granica za tok gama-zraka vrlo visokih energija (VHE). Time su sužene konkurentske teorije o strukturi mlaza koji nastaje pri ovakvim izbojcima.
Podaci podupiru model „slojevitog mlaza” – uske, ultrabrze jezgre obavijene širom, sporijom ovojnicom – što dovodi u pitanje dosadašnji „top-hat” pristup. GRB-ovi u svega nekoliko sekundi oslobode energiju koju Sunce zrači tijekom cijelog života, no unatoč golemoj snazi teško ih je snimiti jer im svjetlost rapidno slabi preko kozmičkih udaljenosti.
„Ovi rezultati pokazuju moć CTAO-a, teleskopa sljedeće generacije, u istraživanju Svemira vrlo visokih energija. Kreće novo doba, u kojem znanstvenici mogu u dosad neviđenim detaljima istraživati unutarnje procese kozmičkih izvora”, poručuje izv. prof. dr. Tomislav Terzić, zamjenik koordinatora za fiziku LST kolaboracije.
Kolegica Marina Manganaro ističe koliko je hrvatska zajednica vidljiva: „U Hrvatskoj smo snažno uključeni u suradnju LST-a i CTAO-a od samog početka rada: čak i ako je CTAO još uvijek u izgradnji, impresivno je vidjeti koliko se važnih rezultata može postići čak i s jednim LST teleskopom.”
CTAO trenutačno gradi još tri velika teleskopa na La Palmi te pokreće gradnju južne lokacije u Čileu. Kada oba niza postanu operativna, očekuje se osjetljivost bez presedana, ali i sustav globalnog upozorenja koji će omogućiti automatsko usmjeravanje instrumenata prema novim izbojima.
Kolaboraciju LST čini više od 400 znanstvenika i inženjera iz 67 instituta u 11 država, dok je Hrvatska dio projekta od 2016. godine. Sudjelovanje riječkih istraživača potvrđuje da će i domaća znanost imati udjela u otkrićima koja tek slijede, od GRB-ova do drugih ekstremnih kozmičkih pojava.