Broj tinejdžera cijepljenih protiv humanog papiloma virusa (HPV) nastavlja rasti: najmanje jednu dozu lani je primilo 54,8 % djevojčica i 38,9 % dječaka do 15. rođendana, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Riječ je o godišnjem skoku od 3,7 postotna boda kod djevojčica i 4,6 bodova kod dječaka. Stručnjaci HZJZ-a taj napredak vide kao dokaz da se svijest o važnosti ranog cijepljenja širi među roditeljima, učenicima i školskim timovima.
Osam godina – 730 % više cijepljenih
Uvođenjem nacionalnog programa 2016. cijepilo se tek 2070 djevojaka i 511 mladića. Ove godine te su brojke narasle na 10 874 djevojčice i 8025 dječaka – rast od čak 730 %.
Istodobno se smanjuje rodni jaz: dok je 2016. na četiri cijepljene djevojčice dolazio jedan dječak, danas na četiri djevojčice dolaze tri dječaka. Na terenu postoje razredi u kojima su dječaci već brojniji među cijepljenima.
Sjever prednjači, jug kaska
Najvišu procijepljenost bilježe sjeverne županije:
- Krapinsko-zagorska: 76,4 % djevojčica, 60,7 % dječaka
- Varaždinska: 75,6 % djevojčica, 59,6 % dječaka
- Osječko-baranjska: 71,5 % djevojčica, 55,9 % dječaka
- Virovitičko-podravska: 66,6 % djevojčica, 46,3 % dječaka
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se:
- Ličko-senjska: 16,6 % djevojčica, 11,4 % dječaka
- Dubrovačko-neretvanska: 25,3 % djevojčica, 15,1 % dječaka
- Šibensko-kninska: 27 % djevojčica, 12,4 % dječaka
- Zadarska: 28,2 % djevojčica, 14,7 % dječaka
Grad Zagreb, s 55,6 % cijepljenih djevojčica i 40,3 % dječaka, prati nacionalni prosjek.
Zašto je važno cijepiti i djevojčice i dječake?
HPV je najčešći uzročnik spolno prenosivih infekcija; neki visokorizični tipovi mogu uzrokovati karcinom vrata maternice, anusa, penisa, rodnice te usne šupljine i ždrijela. U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 300 slučajeva raka vrata maternice, a gotovo 100 žena umre od te bolesti.
Cijepljenje prije početka spolne aktivnosti najbolji je oblik zaštite. Devetovalentno cjepivo koje se nudi u školama besplatno je i dobrovoljno, a preporučuje se učenicima od petog do osmog razreda osnovne škole. Uključivanje dječaka dodatno smanjuje cirkulaciju virusa i štiti cijelu populaciju.
Što još treba napraviti?
HZJZ procjenjuje da daljnji rast ovisi o:
- jačem informiranju roditelja i učenika,
- boljoj dostupnosti cjepiva u školama i ordinacijama,
- aktivnijoj ulozi pedijatara i školskih liječnika,
- ciljanom prilagođavanju kampanja županijama s najnižim odazivom.
Primjeri s terena pokazuju da pozivi roditeljima, podsjetnici i kampanje na društvenim mrežama znatno podižu interes. Ipak, velike razlike među regijama otkrivaju kako logističke, informacijske ili kulturološke prepreke i dalje koče ravnomjeran pristup cijepljenju.
Unatoč tomu, trendovi posljednjih godina jasno potvrđuju da je uz pravodobne i usmjerene aktivnosti moguće dostići još veći obuhvat – i time dodatno smanjiti rizik od HPV-om povezanih bolesti u cijeloj zemlji.