Hrvatski proizvođači mlijeka prolaze kroz najteže razdoblje u posljednjih petnaestak godina: otkupna cijena od svibnja lani do svibnja ove godine porasla je tek dva posto, dok je prosjek Europske unije 15 %.
S druge strane, vodeće domaće prerađivačke tvrtke bilježe povijesne profite. Vindija je 2023. zaključila s 492 milijuna eura prihoda i 30 milijuna eura dobiti – 45 % više nego godinu ranije. Dukat, u vlasništvu francuskog Lactalisa, ostvario je 404 milijuna eura prihoda i čak 49 milijuna eura dobiti, što je skok od 194 % i najveća zarada u povijesti kompanije.
Pad broja farmera i skuplja proizvodnja • Broj isporučitelja svježeg mlijeka u 2023. smanjio se za 200 farmi (–9 %). • Trenutna otkupna cijena u Hrvatskoj iznosi 48,60 eura za 100 kg, gotovo jednako kao u Španjolskoj (48,64 €), ali znatno ispod Njemačke (54,20 €) i Švedske (58,14 €).
„Povećanje otkupne cijene mlijeka izostalo je jer si vlasnici industrije mlijeka i dio menadžera i dalje isplaćuju velike dobiti, a ne ulaže se u preradu i proizvodnju”, upozorava Igor Rešetar iz Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Dodaje da visoki ulazni troškovi i parafiskalni nameti domaće proizvođače dodatno pritišću te predlaže osnivanje povjerenstva koje bi pratilo njihovo kretanje.
Prerađivači su, prema analizi HPK-a, profitirali od inflacije: cijene mliječnih proizvoda rasle su dok su ulazni troškovi – žitarica, ambalaže, energije – nakon početnog skoka padali ili se stabilizirali. Marža na trajno mlijeko Vlada je ograničila još 2023., ali mjera nije zaustavila pritisak na proizvođače.
Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu upozorava na drugi sloj problema: „Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj temelji se na uvoznom mlijeku, a ne na domaćoj proizvodnji.” Ističe da potrošači time uvećavaju dobit prerađivača i dohodak stranih farmera, dok su domaći troškovi među najvišima u EU-u, a otkupna cijena najniža. Uz rascjepkane parcele i skuplju stajsku ishranu krava, domaćim je proizvođačima teško konkurirati kolegama iz Austrije ili Švicarske koji se oslanjaju na ispašu.
Zajednički nazivnik svih sugovornika: bez većih ulaganja u proizvodnju i preradu te bez pravednije raspodjele zarade, hrvatsko mljekarstvo nastavit će gubiti farmere – pa i uz, kako tvrde struka i poljoprivrednici, „mlijeko vrhunske kvalitete” koje trenutačno ne može pokriti vlastite troškove.