U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 7,5 milijuna turista koji su ostvarili 29,2 milijuna noćenja – četiri posto više nego lani u istom razdoblju.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina početkom srpnja ocijenio je da su rezultati za prvo polugodište „vrlo zadovoljavajući”. Naglasio je rast prometa u svim oblicima prijevoza: cestovni je porastao pet, zračni 11, a pomorski četiri posto. Sam lipanj donio je devet posto više dolazaka i 12 posto više noćenja nego prošle godine.
Ministar je istaknuo i pozitivne financijske pokazatelje – veći broj fiskaliziranih računa te veće prihode od inozemnih gostiju u prvom kvartalu. Posebno ga veseli 11-postotni porast dolazaka i noćenja domaćih turista, što, kako tvrdi, upućuje na jačanje životnog standarda. Do kraja lipnja, dodao je, ostvareno je oko 30 posto godišnjeg turističkog prometa, a glavninu se i dalje očekuje u srpnju i kolovozu.
Ipak, rasprave na društvenim mrežama otkrivaju drukčiji dojam među domaćim građanima. Na pitanje moraju li štedjeti za ljetovanje na Jadranu, mnogi su korisnici odgovorili potvrdno:
- „Nisam bio od 2008. i Sanaderovog stezanja remena.”
- „Deru kožu.”
- „Može onaj tko ima 3000 i više.”
Drugi podsjećaju da se za odmor „treba štedjeti na svakoj obali”, dok dio komentatora tvrdi da se cijene zapravo nisu značajno promijenile: „Svi kupuju u marketima, pune kolica, kao da je sve normalno.” Jedna se korisnica našalila: „Ne idem na odmor, umorna sam od ovih što se odmaraju i nek svi idu doma.”
Kontrast između službenog optimizma i komentara građana tako otvara pitanje koliko statistički rast turizma prati stvarnu kupovnu moć prosječnog hrvatskog turista.
