Mladi znanstvenik Dorian Vodopia iz Pule već treću godinu doktorira na Sveučilištu u Tromsøu, baveći se posljedicama izgubljenih ribarskih alata na morski ekosustav.
„Počeo sam se javljati na doktorate i pružila mi se prilika da odradim svoj doktorat u Norveškoj”, kazao je Vodopia, dodajući da njegov projekt, nazvan DISOL, istodobno proučava jadranske i norveške vode.
Norvežani već imaju sustav kojim ribari prijavljuju lokacije na kojima su izgubili mreže ili vrše. Istraživači jednom godišnje uz pomoć brodova i tehničkih ronilaca vade opremu s dubina većih od 250 metara. „U Hrvatskoj takav sustav još nemamo. Jedini način je simulirati gubitak alata da bismo vidjeli kakav je učinak na morski ekosustav”, pojasnio je.
Najveći su problem upravo mreže: nastavljaju loviti i kad ostanu bez vlasnika, zahvaćajući veliku bioraznolikost. I vrše mogu nanijeti veliku štetu. Vodopia vjeruje da bi se u sjevernom Jadranu većinu izgubljenih alata moglo izvlačiti i klasičnim ronjenjem, ali ključna je financijska potpora države. „Ministarstvo i hrvatska vlada trebali bi omogućiti takav projekt jer su financije ključne da bi se on mogao provesti”, naglasio je.
Znanstveno zanimanje prate godine ronilačkog iskustva. „To je velika trodimenzionalnost; vidite organizme, od ribica i račića do algi. Poseban osjećaj mirnoće”, opisao je osjećaj pod morem.
U Ronilačkom klubu Loligo kažu da od Doriana uče na svakom zaronu. „Objasni stvari koje ljudi vide, a ne poznaju. Jučer smo sreli plavog raka, a mnogi ni ne znaju što je to”, rekao je instruktor Josip Tomišin.
Iako mu nedostaju obitelj i prijatelji, Vodopia priznaje da ga skandinavski radni uvjeti zadržavaju daleko od doma. „U Norveškoj postoji takozvana ‘fleet structure’ gdje smo šef i ja više prijatelji nego šef i doktorand. Mislim da živimo u sustavu koji mladima ne pruža priliku.”
Kao mogući lijek za „ghost fishing” – nastavak lova napuštenim alatima – istraživači testiraju biorazgradive mreže. „Već imamo odlične preliminarne rezultate i nadamo se do kraja DISOL projekta ponuditi rješenje za problem ghost fishinga”, zaključio je Puljanin.
