Prosječna neto plaća u Hrvatskoj nastavila je brzi rast: u drugom tromjesečju 2025. iznosila je 1.526 eura, pokazuju svježi podaci servisa MojaPlaća kojim upravlja Alma Career Croatia. To je 4 % više nego početkom godine i čak 17 % više nego u istom razdoblju 2024.
Iako prosjek osvaja naslovnice, medijalna plaća – ona koju prima „srednji” radnik – niža je i iznosi 1.410 eura. Četvrtina zaposlenih, dakle, i dalje zarađuje osjetno ispod prosjeka.
Sektorske razlike • Informacijske tehnologije, telekomunikacije i informacijski sektor prednjače s primanjima 21 % iznad prosjeka. • Turizam je na suprotnoj strani ljestvice, 10 % ispod prosjeka. • Menadžerske pozicije i dalje su svijet za sebe: s više od 3.000 eura neto u prosjeku, dvostruko premašuju hrvatski prosjek. • Stručnjaci za tehnologiju i razvoj dosežu 2.098 eura (37 % iznad prosjeka), a IT specijalisti 1.850 eura (21 % iznad). • Pomoćna zanimanja ostaju na dnu – 964 eura, 37 % ispod prosjeka, dok tekstilna industrija prosječno isplaćuje 1.021 euro.
Tko plaća više – država ili privatnici? • Tvrtke u stranom vlasništvu isplaćuju 1.669 eura (+9 %). • Domaće privatne tvrtke tek su neznatno ispod prosjeka s 1.516 eura, ali upravo ondje su plaće u godinu dana skočile najviše – 21 %. • Državna poduzeća drže se na 1.493 eura (-2 %), a radnici u javnoj i lokalnoj upravi primaju 1.529 eura, praktički u ravnini s nacionalnim prosjekom.
Veličina kompanije i rodni jaz Čim je poduzeće veće, veća je i plaća: u tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosjek je 1.370 eura (-10 %), dok radnici u velikim sustavima prelaze 1.641 euro (+8 %), uz impresivan godišnji skok od 23 %.
Rodna nejednakost i dalje je izražena. Muškarci prosječno zarađuju 1.640 eura, 15 % više od žena, čija prosječna plaća iznosi 1.426 eura.
Iskustvo također diže primanja: zaposlenici s više od deset godina staža primaju 1.672 eura, što je 10 % iznad prosjeka.
Zaključak Podaci potvrđuju nastavak trenda rasta plaća, ali i podsjećaju na stare rascjepe – među sektorima, veličinama tvrtki i spolovima. Uz stopu inflacije koja se smanjuje, realna kupovna moć radnika mogla bi napokon prodisati, no neravnomjeran rast pokazuje da bitka za ravnopravnija primanja tek slijedi.